Politika

Koliko je realna Dodikova najava bojkota izbora 2022. godine?


Iako najave bojkota izbora ne predstavljaju ništa novo za političku scenu Srpske i BiH, a u Srbiji je prošle godine i realizovan, pravilo je da one dolaze iz opozicionih redova. Ipak, nedavna izjava predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, da će preispitati učešće na Opštim izborima sljedeće godine, prva je najava bojkota koja dolazi iz redova vlasti.

Podsjećamo, bojkot kao opciju, srpski član Predsjedništva BiH saopštio je prije dvije nedjelje, kao reakciju na vijest da je Centralna izborna komisija BiH poništila izbore na većini glasačkih mjesta u Doboju i Srebrenici.

– Mi ćemo se žaliti Sudu BiH, mada je to besmisleno. Ni po čemu se ne razlikuje od one koju smo učili 500 godina pod Turcima – kadija te tuži, kadija ti sudi. U ovim okolnostima, SNSD će početi aktivnosti da bojkotuje i onemogući izbore u Republici Srpskoj 2022. godine. Ovo nisu fer i zakoniti izbori, nećemo da učestvujemo u takvim izborima – poručio je Dodik.

U međuvremenu, odluku CIK-a potvrdio je i Sud BiH, a prema dosadašnjim najavama, SNSD neće bojkotovati ponovljene izbore u pomenutim mjestima, ali je stav o mogućem bojkotu izbora 2022. ponovljen i kasnije.

Dodik je i u oktobru prošle godine spominjao mogućnost bojkota izbora, posljednjih lokalnih, nakon što je CIK BiH zabranio učešće Ujedinjenoj Srpskoj, koalicionom partneru SNSD-a, što je Sud BiH kasnije poništio.

– Ukoliko Ujedinjena Srpska bude onemogućena da pod uslovima koji važe za sve političke subjekte u BiH izađe na izbore, SNSD će pozvati sve koalicione partnere da preispitaju učešće na predstojećim lokalnim izborima, jer je tijelo zaduženo za fer provođenje izbornog procesa ozbiljno ugrozilo demokratičnost tog procesa u BiH i dovelo u pitanje povjerenje građana Republike Srpske u izbore – govorio je tada Dodik.

Čavić i Šukalo zagovarali bojkot 2018.

Prije Dodika, priča o bojkotu izbora posljednji put je u Srpskoj spominjana krajem 2017. godine, ali nije prerasla u konkretnije aktivnosti na tom planu. Tu mogućnost plasirao je lider NDP-a Dragan Čavić, koji je tada bio jedan od predvodnika opozicionog bloka nazvanog Savez za promjene. Razlog koji je izdvojio jeste nepostojanje “ni milimetra prostora za slobodne demokratske izbore”.

Adam Šukalo i Dragan Čavić

– Ako se nastavi ovakav ambijent u kome nema ni milimetar prostora za slobodne demokratske izbore, zbog ogromne i strašne harange koju vode preko RTRS-a, novinske agencije SRNA i drugih javnih resursa kojim režim raspolaže, među kojima su javna preduzeća, ustanove itd, mislim da će opozicija imati samo jedan izbor: da bojkotuje izbore – rekao je tada Čavić, prozivajući tako koaliciju okupljenu oko SNSD-a i njenog lidera Milorada Dodika.

Čavić, kao i ostatak opozicije, ipak je izašao na izbore u oktobru 2018. godine, a nedugo zatim postao i jedan od koalicionih partnera SNSD-a. Pored Čavića, među najglasnijim zagovornicima bojkota bio je Adam Šukalo, jedan od “najžešćih” opozicionih poslanika, koji se nakon posljednjih Opštih izbora povukao sa političke scene Srpske a onda naprasno osvanuo u parlamentu Srbije, kao poslanik SNS-a Aleksandra Vučića. Interesantno, mandat je osvojio na izborima koje je veći dio opozicionih stranaka bojkotovao.

Iz SNSD-a tadašnju najavu opozicije o bojkotu izbora okarakterisali su kao „pripremu alibija za poraz koji neminovno slijedi“.

Od bojkota nema ništa

Međutim, velika je razlika kada su okolnosti u pitanju između najave bojkota 2017. i 2021. godine. Tada je bojkot najavljivala opozicija, kako to obično biva i u drugim zemljama, dok je to danas najavio lider stranke koja drži vlast na nivou BiH, Republike Srpske te najvećem broju gradova i opština.

Podsjećamo, iz vladajuće koalicije su optužili SDS i PDP da su, u saradnji sa SDA, u CIK BiH instalirali svoje kadrove, i tako sebi omogućili kontrolu izbornog procesa, što je ostao “trn u oku” vlastima u Srpskoj i pored ubjedljive pobjede na proteklim izborima.

Ipak, politička analitičarka Tanja Topić ističe da ne očekuje kako će se bojkot ostvariti, bez obzira na Dodikovo neslaganje sa odlukama CIK-a.

Tanja Topić

– Najava bojkota izbora, koju je Dodik uputio u nekoliko navrata posljednjih sedmica, više je prijetnja nego nešto što je realno i održivo. Čak mislim da je izrečena u afektu, čemu je predsjednik SNSD-a itekako sklon, i da o njoj ozbiljno ne misle ni njihovi pokretači – ističe naša sagovornica.

Ona dodaje da nema dilemu ko bi bio gubitnik ukoliko bi do bojkota ipak došlo.

– Najveći gubitnik proglašenog bojkota bili bi oni koji bi izbore bojkotovali, u to nema dileme. Zbog toga mislim da takva inicijativa ne bi imala smisla – ističe Topićeva za naš portal.

Sličnog mišljenja je i Nedeljko Glamočak, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS, koji takođe smatra da je riječ o prijetnjama i da se o bojkotu izbora sljedeće godine neće ozbiljno razmišljati.

Nedeljko Glamočak

– Zašto govori o bojkotu izbora 2022. godine a nastupa na izborima u Doboju ovoga mjeseca, kada su prijetnje i upućene zbog poništavanja glasanja u tom gradu. Dodik takve stvari izgovara jer je i dalje u agoniji zbog gubitka kontrole u CIK-u, jer je upravo preko njega u ranijem period uspijevao da štima krađe glasova. I tu je sav problem. Jer je aktuelni sastav CIK-a koliko-toliko objektivan – ističe Glamočak za naš portal.

On podsjeća i na nedavni bojkot u Srbiji kao primjer da takav potez nikome ne može donijeti bilo kakav pozitivan ishod.

– Vidjeli smo da su izbori u Srbiji priznati i implementirani kao da se ništa dogodilo nije. Tako bi bilo i kod nas, ko god da se odluči za bojkot, bila to vlast ili opozicija. Oni koji ne nastupe na izborima biće najveći gubitnici. Poseban problem za Srpsku bi bio taj što bi usljed bojkota ili potencijalnih blokada za nefunkcionalnost BiH ponovo bila optužena naša Republika – ističe Glamočak.

Iskustva iz Srbije i Albanije

Za bojkot izbora, u skorije vrijeme, odlučila se opozicija u Srbiji prošle, a u Albaniji 2019. godine. Rezultat je bio takav da su najmoćniji ljudi tih zemalja, Aleksandar Vučić i Edi Rama, u svojim rukama skoncentrisali još više političke moći.

Bojkot je u Srbiji podijelio opoziciju na “pravu” i “lažnu”, kako su komentarisali lideri stranaka koje su građane pozvale da na izborni dan ne izlaze na birališta. Uticajniji dio opozicije nije nastupio na izborima, ali se i pored toga ništa epohalno nije dogodilo. Epilog je bio da je na birališta izašlo nešto manje od polovine upisanih birača a da je Vučićev SNS nadmoćno osvojio 188 poslaničkih mjesta. Njihovi koalicioni partneri su osvojili 43 – socijalisti Ivice Dačića 32 a SPAS Aleksandra Šapića 11, dok ostatak republičkog parlamenta čine poslanici manjina. Time je Skupština Srbije zvanično ostala bez opozicije. Rezultate je prihvatila međunarodna zajednica, čime je ostalo nejasno da li su se lideri opozicije, ipak, preigrali sa bojkotom.

Jedina utjeha može im biti to što je Vučić odlučio da trenutni sastav parlamenta i Vlade djeluje u skraćenom mandatu, imajući u vidu da je najavio nove izbore sljedeće godine. Međutim, nije se promijenilo ništa od onoga što su opozicionari nabrajali kao razlog bojkota, pa bi njihov nastup 2022. godine na neki način obesmislio prošlogodišnju apstinenciju.

Albanska opozicija bojkotovala je državne institucije šest mjeseci tokom 2014. godine, sve dok se nisu dogovorili sa socijalistima premijera Edija Rame, najmoćnije političke figure te zemlje. Do novog bojkota institucija a potom i protesta te sukoba demonstranata i policije dolazi 2019, a godinu dana kasnije i punog bojkota lokalnih izbora.

Zagovornici bojkota su isticali da ne može biti “normalnih, a kamoli slobodnih i poštenih izbora pod vlašću Edija Rame”.

Izborni dan protekao je mirno a da je bojkot urodio plodom među biračima pokazala je izlaznost od oko 20 odsto upisanih građana sa pravom glasa. Očekivano, pobjedu je slavila Socijalistička partija na čijem je čelu Edi Rama, a opoziciji je, i pored masovnog bojkota, ostao gorak ukus u ustima, jer su izborni rezultati postali realnost koju je prihvatila i međunarodna zajednica. Tako su lokalne zajednice u potpunosti predate u ruke Edija Rame, koji i danas suvereno vlada tom zemljom.

Da se mogao očekivati takav ishod moglo se zaključiti i prije izbora kada je Metju Palmer, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, rekao da zvaničnici Sjedinjenih Država očekuju da izbori budu održani “po rasporedu”, te da su legitimni.

Ognjen Tešić

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Predsjedništvo dalo saglasnost za nabavku Fajzerovih vakcina

SA

Cvijanović i Brnabić: Nastavljamo zajedničke projekte

SA

U Crnoj Gori od sutra policijski čas od ponoći do pet časova

SA

Novi zemljotres na području Banije

SA

Crna Gora: Koronom zaražene 163 osobe

SA

Direktor Doma zdravlja i načelnica HES-a osumnjičeni za propadanje vakcina

SA

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više