Globus

Prognoze: Do 2030. više od 100 miliona ljudi moraće da nađe novi posao


Globalno tržište rada ubrzano se mijenja. Dok s jedne strane milioni ljudi ostaju bez posla, s druge se većina poslova rapidno mijenja.

Najnovija istraživanja ukazuju da će mnogi poslovi izgledati potpuno drugačije, kao i da će mnogi zaposleni morati u potpunosti da promijene zanimanja. Smatra se da će više od 100 miliona radnika, ili jedan od 16, morati da pronađe drugačije zanimanje do 2030.

Kompanija Mekinzi u svojoj analizi navodi da je možda najočigledniji uticaj kovida na tržište rada u dramatičnom porastu broja radnika koji rade na daljinu. Uzimajući u obzir posao na daljinu kojem ne pada produktivnost, otkrili su da bi oko 20 do 25 odsto radne snage u naprednim ekonomijama moglo raditi od kuće između tri i pet dana nedjeljno.

To, kako kažu, predstavlja četiri do pet puta više rada na daljinu nego prije pandemije i moglo bi podstaći veliku promjenu u geografiji rada, jer se pojedinci i kompanije iz velikih gradova premještaju u predgrađa i mala mjesta.

Neke kompanije, kako ističu, već planiraju prelazak na fleksibilne radne prostore. Kao rezultat toga može se smanjiti potražnja za restoranima i maloprodajom u gradskim sredinama i za javnim prevozom.

Iako će se putovanja i turizam za slobodno vrijeme ponovo oporaviti nakon krize, Mekinzi procjenjuje da se oko 20 procenata poslovnih putovanja, najunosnijeg segmenta za avio-kompanije, možda neće vratiti. To bi imalo značajne efekte na zapošljavanje u komercijalnom vazduhoplovstvu, aerodromima, ugostiteljstvu i uslugama prehrane.

Još jednu veliku promjenu doživjela je e-trgovina. U 2020. godini udio e-trgovine porastao je dva do pet puta više od stope prije korone.

Otprilike tri četvrtine ljudi koji prvi put koriste digitalne kanale tokom pandemije kažu da će nastaviti da ih koriste i kada se stvari vrate u normalu, prema istraživanjima kompanije “McKinsei Consumer Pulse” sprovedenom širom svijeta.

Druge vrste virtuelnih transakcija, poput telemedicine, bankarstva na mreži i streaming zabave, takođe su uzele maha. Onlajn ljekarske konsultacije porasle su više nego desetostruko između aprila i novembra 2020. Ove virtualne prakse mogu donekle propasti kako se ekonomije ponovo otvore, ali će vjerovatno nastaviti znatno iznad nivoa viđenog prije pandemije.

Prelazak na digitalne transakcije podstakao je rast poslova isporuke, transporta i skladišta. U Kini su poslovi u e-trgovini, isporuci i na društvenim mrežama porasli za više od 5,1 miliona tokom prve polovine 2020. godine.

Roboti umjesto ljudi

Dva načina na koja su preduzeća kontrolisala troškove i ublažavala nesigurnost tokom krize su usvajanje automatizacije i redizajniranje radnih procesa. Podaci o proizvodnji robotike u Kini premašili su nivo prije pandemije već do juna 2020. godine.

Mnogi će morati da mijenjaju zanimanja
S obzirom na očekivanu koncentraciju rasta radnih mjesta u zanimanjima sa visokim platama i opadanja u zanimanjima sa niskim platama, obim i priroda tranzicije radne snage potrebne u godinama koje su pred nama biće izazov, navodi se u istraživanju, piše Blic.

Kako navode, širom osam fokusnih zemalja (Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Japan, Španija, Velika Britanija i Sjedinjene Države) više od 100 miliona radnika, ili jedan od 16, moraće da pronađe drugačije zanimanje do 2030. godine.

Blic

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Njemačka zbog korone u prvom deficitu u posljednjih 10 godina

DB

Zaledili se Nijagarini slapovi, prizori oduzmaju dah (FOTO)

AP

Etna izbacivala lavu do 1 500 metara u visinu (VIDEO)

AP

Padaju cijene nafte

AP

Tajger Vuds imao saobraćajnu nesreću, izvlačili ga iz automobila

AP

U svijetu je trenutno zaraženo gotovo 22 miliona ljudi

AP

1 komentar

euroskeptik Ponedjeljak, 22.02.2021., 23:45 at 11:45 pm

Zato i najavljuju česte pandemije u budućnosti,treba će zbrinuti tolike nezaposlene.Sreća pa sam ja na vrijeme ostao bez posla,već sam se privikao da nemam,tako da spokojno čekam 2030.-tu.

Odgovor

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više