Globus

Josif Staljin: Heroj ili hladnokrvni ubica?


Sovjetski diktator gruzijskog porijekla Josif Visarionovič Džugašvili – Staljin (1879-1953), koji je metodama političke strahovlade i neograničenom ličnom vlašću upravljao SSSR-om 29 godina, umro je 5. marta 1953. godine.

Staljin i danas kod Rusa i drugih naroda nekadašnjeg Sovjetskog Saveza izaziva dvojaka osjećanja – sjećanja na tiraniju, ali i sjećanja na pobjedu nad nacistima u Drugom svjetskom ratu.

Kao učenik bogoslovije, Staljin je pristupio socijaldemokratskim kružocima, a potom boljševicima.

Prije Oktobarske revolucije 1917. godine organizovao je akcije bojovika, terorista koji su prema nalogu vođe boljševika Lenjina izvodili razbojničke napade na banke i konvoje radi pljačke novca.

U partijski Politbiro i Vojno-revolucionarni komitet ušao je u oktobru 1917, a od aprila 1922. do smrti u martu 1953. bio je generalni sekretar partije.

Poslije smrti Lenjina u januaru 1924. vješto je koristio borbe u partijskom vrhu i – ulavnom poslije montiranih političkih procesa – eliminisao sve koji bi mogli da mu ugroze vlast.

Vremenom je to postao razrađen sistem terora s ogromnom mrežom zatvora i koncentracionih logora u koje su upućivani milioni ljudi.

Izgradio je kult svoje ličnosti u SSSR-u, što je postepeno zahvatilo gotovo sve komunističke partije u svijetu.

Čistke je započeo 1934. i likvidirao praktično sve stare boljševike, partijske, državne i armijske rukovodioce, mnoge rukovodioce Kominterne i čitava rukovodstva stranih komunističkih partija, uključujući jugoslovensko.

U otadžbinskom ratu protiv nacističke Njemačke i njenih saveznika od 1941. do 1945. godine bio je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvovao je na međunarodnim konferencijama u Teheranu, na Jalti i u Potsdamu i prihvatio je podjelu interesnih sfera poslije Drugog svjetskog rata u Evropi i Aziji.

Stvorio je 1947. Informacioni biro komunističkih partija (INFORMBIRO), pomoću kojeg je nastojao da obezbijedi uticaj u komunističkom svijetu poslije raspuštanja Kominterne i 1948. pokušao da se obračuna sa jugoslovenskim rukovodstvom.

Doprinio je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vrijeme Hladnog rata i okrnjio ogroman ugled SSSR-a stečen odlučujućom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svjetskom ratu.

Okolnosti njegove smrti do danas nisu sasvim jasne – zvanično diktator je umro od posljedica moždanog udara, ali postoji i vjerovanje da je otrovan.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Iz Brisela predlažu „kovid pasoše“ EU za sve vakcine i za građane trećih zemalja

OT

Bajden predložio Putinu sastanak u trećoj zemlji

OT

“Ukrajina ne planira da rješava pitanje Donbasa vojnim putem”

OT

Bajden traži rekordan vojni budžet

SA

SZO: Zabraniti prodaju živih divljih životinja na pijacama

GC

Nova turistička ponuda: Aranžmani za vakcinaciju i revakcinaciju “Sputnjikom V”

SA

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više