Infopunkt

Amnesty International: Neadekvatan pristup prema migrantima u BiH


Amnesty International objavio je redovni godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu. U pregledu protekle godine u BiH, ova organizacija navodi, između ostalog, da je uvođenje vanrednih mjera zbog virusa korona dodatno ograničilo prava na slobodu mirnog okupljanja i izražavanja.

Posebno se ističe odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o djeci i starijima i njihovim pravima koja su bila ugrožena zbog odluka o mjerama. Nezakonito otkrivanje ličnih podataka pacijenata sa Kovid-19 kršilo je pravo na privatnost. Procesuiranje ratnih zločina dodatno je odloženo.

Amnesty International navodi da Bosna i Hercegovina (BiH) nije pružila efikasan pristup azilu i adekvatne uslove za prihvat hiljada migranata i azilanata koji putuju kroz zemlju na putu ka EU.

– Uprkos smanjenom broju u martu i aprilu zbog ograničenja kretanja, blizu 10 000 ljudi na kraju je bilo blokirano u BiH, većina u Unsko-sanskom kantonu na granici s Hrvatskom. Sistem azila ostao je uglavnom neefikasan zbog stalnih institucionalnih praznina, uključujući ograničene kapacitete u Ministarstvu bezbjednosti BiH, što je rezultiralo značajnim zaostatkom neriješenih slučajeva i ljudi koji čekaju na registraciju – navodi se u izvještaju.

Kako se dodaje, politička neaktivnost Savjeta ministara i nespremnost vlasti na svim nivoima da sarađuju doveli su do neuspjeha u identifikovanju dodatnog odgovarajućeg smještaja i spriječili prenos postojećih prihvatnih centara sa Međunarodne organizacije za migracije (IOM) na vlasti u BiH.

– U avgustu su, pozivajući se na nedostatak podrške nacionalne vlade, vlasti Unsko-sanskog kantona zabranile nove dolaske na njihovo područje i uvele stroge mjere usmjerene na migrante i azilante koji žive van službenih centara za smještaj. Mjere su uključivale ozbiljna ograničenja slobode kretanja, zabranu okupljanja na javnim mjestima i korištenja javnog prevoza, te zabranu davanja smještaja migrantima. U septembru su vlasti Unsko-sanskog kantona prisilno deložirale stanovnike iz službenog prihvatnog centra kojim upravlja IOM u Bihaću, ostavivši blizu 400 ljudi bez skloništa i pomoći u pogoršanju vremenskih prilika. Posljednjih dana decembra oko 900 migranata i tražilaca azila bilo je nasukano u nehumanim uslovima i bez pristupa hrani, vodi ili električnoj energiji. Privremeni kamp “Lipa” nakon što vlasti nisu pristale na njihovo preseljenje u prikladnije objekte u drugim dijelovima zemlje. Evropska komisija najoštrije je osudila akcije rekavši da su “podrivale vladavinu zakona i ugrožavale živote”. Na kraju godine, oko 3 000 tražilaca azila i migranata živjelo je u skvotovima, napuštenim kućama i šumama širom Unsko-sanskog kantona – podsjeća Amnesty International.

Organizacija navodi da su vlasti, kao dio hitnih mjera protiv pandemije u martu, djeci i ljudima u dobi od 65 godina i starije nametnule “24-satni policijski čas”.

– Policijski čas je ublažen nakon nekoliko sedmica, ali preko 300 osoba za koje se utvrdi da krše naredbu dobilo je novčane kazne koje bi mogle premašiti prosječnu mjesečnu penziju. U aprilu je Ustavni sud presudio da su mjere nesrazmjerne i kršile pravo na slobodu kretanja sadržane u Ustavu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima” – stoji u izvještaju.

U dijelu koji se odnosi na slobodu izražavanja, Amnesty International navodi da je Udruženje novinara BiH zabilježilo gotovo 30 slučajeva ozbiljnih kršenja slobode medija, uključujući fizički napad i prijetnje smrću novinarima i ostalim medijskim radnicima.

– Novinari i drugi koji kritikuju vladin odgovor na kovid-19 suočili su se s reakcijama i cenzurom. U nekoliko kantona nezavisnim novinarima je zabranjen pristup vladinim brifingima o krizi kovid-19. U martu je Vlada Republike Srpske donijela uredbu o zabrani “podsticanja panike i nereda” i izrekla velike novčane kazne za prekršaje. Najmanje 18 osoba optuženo je prema uredbi prije nego što je ukinuta krajem aprila, uključujući ljekara koji je na društvenim mrežama izrazio zabrinutost zbog nedostatka opreme i kapaciteta u lokalnim bolnicama. Vlasti Federacije BiH aktivno su nadzirale račune privatnih društvenih medija i u martu krivično optužile najmanje pet osoba za “širenje lažnih informacija i paniku”. Na kraju godine nije bilo vjerodostojnih informacija o tome je li ijedna optužba odbačena. Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava upozorio je da mjere ograničavaju pravo na slobodu izražavanja – ističe se u izvještaju.

AI navodi da su prema Evropskoj komisiji, zakoni koji uređuju okupljanja bili u suprotnosti s međunarodnim pravom jer su ozbiljno ograničavali javna mjesta za proteste i stavljali nesrazmjeran teret organizatorima, koji su tokom događaja morali pokriti troškove dodatnih bezbjednosnih i hitnih mjera.

Organizacija podsjeća da su vlasti u martu u nekoliko dijelova zemlje navele javnozdravstvene razloge u otkrivanju ličnih podataka pojedinaca, uključujući maloljetnike, kojima je utvrđen virus korona i onih kojima je naređeno da se samoizoluju.

– Agencija za zaštitu podataka BiH upozorila je da je prekršila nacionalno zakonodavstvo o zaštiti podataka i zabranila dalje javno otkrivanje ličnih podataka od strane vlasti – podsjeća Organizacija.

U dijelu koji se odnosi na procesuiranje ratnih zločina, Amnesty International navodi da je Savjet ministara usvojilo dugo odgađanu revidiranu Strategiju ratnih zločina, koja je postavila nove rokove za okončanje neriješenih predmeta, ali da se rad na tim predmetima odgađao.

– Do kraja 2020. godine, više od 600 predmeta je bilo u radu pred raznim sudovima u BiH. Procesuiranje ratnih zločina i dalje se odgađalo zbog sistemskih nedostataka u Tužilaštvu. U martu je preživjeli ratnog silovanja u Novom Travniku dobio novčanu nadoknadu, prvu takvu nagradu u krivičnom postupku. U avgustu je UN-ov Komitet za uklanjanje diskriminacije nad ženama (CEDAW) presudio u ratnom silovanju slučaj da BiH nije osigurala nepristrasnu i efikasnu istragu i adekvatnu odštetu žrtvi. Komitet je pozvao BiH da pruži trenutnu i sveobuhvatnu podršku preživjelima ratnog seksualnog nasilja – ističe Amnesty International, te dodaje da su politički pritisak i nedostatak sredstava nastavili da ometaju rad Instituta za nestale osobe BiH.

Agencije

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Stanivuković probao na sastanak da uđe sa “bubicom”

DB

Šta će Srpskoj donijeti novo zaduženje od 300 miliona evra?

DB

Afera “Respiratori”: U ponedjeljak nastavak suđenja Novaliću i drugima

DB

Vučić: Nismo zainteresovani za stvaranje Velike Srbije

DB

Petak pretežno oblačan uz moguću lokalnu kišu

DB

Stanivuković položio vijenac na spomenik palim borcima NOR

DB

1 komentar

euroskeptik Srijeda, 7.04.2021., 22:16 at 10:16 pm

Amnesty International nema nikakve veze sa ljudskim pravima,to je organizacija koja radi procjene i projekcije stanja ljudskih prava po nalozima njihovih poslodavaca sa ZAPADA.Neću ništa komentarisati od ovih njihovih izvještaja,samo ću se zapitati koliko bi im službenika trebalo kad bi odlučili da se pozabave kršenjem ljudskih prava u SAD,a tek kad bi iznijeli činjenice o SAD i njihovim saveznicima koji su širom svijeta prekršili sva moguća međunarodna pravila i doveli do migrantskih kriza.A,da ih još pitamo šta misle o tome kad SAD koristi te migrante za još neke ciljeve.

Odgovor

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više