Izdvajamo

Salvador Dali – (ne)savršeni genije

Salvador Dali, čuveni španski slikar, jedan od najistaknutijih nadrealista i najvećih slikara 20. vijeka, uzdrmao je temelje te umjetnosti.

Rođen 11. maja 1904. godine, kao Euhenio Salvador Felipe Hasinto Dali, smatrao je da samo značenje njegovog imena Salvador ukazuje da je sudbinski predodređen da spasi slikarstvo od mediokritetskih katastrofa moderne umjetnosti.

Ovaj nevjerovatni genije kombinovanjem najheterogenijih detalja, koji su često dati u prostorno deformisanim odnosima, ali slikani realističnim načinom, konstruisao je iracionalan i sablastan svijet vizija iz grozničavih snova i halucinacija.

To svjedoče njegova djela “Ustrajnost sjećanja”, “Žirafa u plamenu”, “Gala”, “Slutnja građanskog rata” i “Posljednja večera”.

Čovjek koji je prošao kroz faze futurizma, kubizma i apstraktnog racionalizma, na kraju se sasvim predao nadrealizmu, uvijek crtežom izvedenim do perfekcije.

Njegov enormni talenat donio mu je svjetsku slavu, koje je i te kako bio svjestan.

– Svako jutro kada se probudim, osjetim izuzetnu radost, radost što sam ja Salvador Dali, i pitam se šta će novo i lijepo ovaj Salvador Dali danas postići – izjavio je Dali.

Umjetnik koji je ilustrovao Dantea i Servantesa u svojim knjigama i intervjuima isticao je, bez rezerve, veličinu svoga genija.

Dali je rođen u mjestu Figeres, u Kataloniji. Njegov otac, don Salvador, bio je javni bilježnik i ateista, a njegova majka Ana Marija bila je odana katolkinja.

Njegov stariji brat, koji se, takođe, zvao Salvador, umro je devet mjeseci prije umjetnikovog rođenja.

Slavni slikar je kasnije napisao da se bolesno identifikovao sa svojim imenjakom i da je imao neopisivo veliku potrebu za pažnjom.

Prema tvrdnjama iz njegove autobiografije “Tajni život Salvadora Dalija” (1942), Dalijevo djetinjstvo bilo je obilježeno halucinacijama i neobično jakim emocionalnim iskustvima, iz kojih su kasnije oblikovani mnogi njegovi snovi i opsesije.

Godine 1929. seli se u Pariz i službeno postaje nadrealista. Te iste godine napravio je svoj prvi nadrealistički film “Andaluzijski pas” zajedno sa rediteljem Luisom Bunuelom. Film je šokirao javnost prizorima kao što je onaj kada britva reže oko.

Slikar je iste godine imao i izložbu u Parizu, sa koje je prodato svako izloženo djelo.

Predgovor izložbenog kataloga napisao je Andre Breton, osnivač nadrealizma, i tako potvrdio njegovo članstvo u grupi.

Tokom tridesetih godina prošlog vijeka Dali je naslikao većinu svojih najpoznatijih djela. Neka su izazvala pravi šok, poput “Velikog masturbatora” i “Goruće žirafe”.

Godine 1948. vraća se u Španiju i od tada uglavnom živi u Port Ligatu, blizu njegovog rodnog mjesta.

Ipak, znao je često posjećivati Njujork i Pariz. Njegova kasnija djela su realnija nego prijašnja, a njihov glavni motiv bila je Dalijeva žena i muza – Gala.

Takođe, naslikao je djela sa religioznim motivima kao “Raspeće” (1954) i Sakrament posljednje večere (1955).

Iako su njegova posljednja djela bila nepopularna kod kritičara, postala su izuzetno popularna među publikom.

Zanimljivo je da je, osim slonova i satova, jaje jedan od čestih Dalijevih motiva. On jaje povezuje s nečim očinskim i interauternim, a koristi ga kako bi simbolizovao nadu i ljubav.

Drugi dio njegove autobiografije, “Dnevnik jednog genija”, objavljen je 1965. godine.

Dali je umro od prekida rada srca u Tore Galaeti, 23. januara 1989. godine, dok je slušao svoje omiljeno djelo, Vagnerovu operu “Tristan i Izolda”, u 84. godini.

Sahranjen je u muzeju, koji je osnovao 1974. godine u rodnom mjestu. U testamentu je svu svoju imovinu i umjetnička djela ostavio Španiji.

Dalijevi citati

– Ja sam genije.
– Najiskrenije želje žene moraju se proučavati sa njenih zatvorenih očiju.
– Ne boj se savršenosti – nikad je nećeš dostići.
– Kad neka žena kupuje mušku košulju, onda je zaljubljena. Kad je pegla, onda je udata. Ako pri tome pjeva, ona je i prvo i drugo.
– Jedina razlika između mene i ludaka je ta što ja nisam lud.
– Jedina razlika između nadrealista i mene je u tome što sam ja nadrealista.
– I pobjeda nam zna uputiti mrgodan pogled. Zato je bolje da ne pokušavam ništa promijeniti.
– Znam da je moja slava tu, zrela kao smokva sa Olimpa. Dovoljno mi je da stegnem zube i da žvaćem da bih joj osjetio ukus.
– Ne postoji ništa čega bih se bojao, ali bojim se straha, a taj strah od straha u meni izaziva strah.

Na Floridi muzej posvećen Daliju

U američkoj saveznoj državi Floridi, u prisustvu španske kraljevske porodice, otvoren je novi muzej Salvaroda Dalija u kome se nalazi najveći dio radova od neprocjenjive vrijednosti tog poznatog umjetnika iz svih perioda njegovog stvaralaštva.

Zgrada vrijedna 36 miliona dolara rađena je u staklu i betonu i dizajnirana je tako da oslikava Dalijev nadrealistički stil. Novi muzej, koji je otvoren u Sejnt Petersburgu, po površini je duplo veći od starog Dalijevog muzeja koji se nalazi samo nekoliko blokova dalje od novog izložbenog prostora, sa poboljšanom zaštitom od uragana.

Arhitekta Jan Vejmut, koji je radio na staklenoj piramidi na ulazu u pariski “Luvr”, bio je, takođe, jedan od zaduženih za taj projekat.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Ivić: “Ljubiju” i “Aluminu” vratiti na listu strateških preduzeća

JG

Šmit dao rok: Politički lideri BiH imaju četiri nedjelje da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona

JG

Djakofotakis: Ne priznajemo nezavisnost Kosova i nećemo promijeniti stav

JG

Mala i srednja preduzeća uz podsticaje prate trendove i čuvaju zanate

JG

U policijskoj akciji uhapšeni Nedeljko Lubura i Bojan Roguljić

JG

Granična policija BiH ne može da objavi kako je Sakib Mahmuljin prešao granicu

JG

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više