Politika

Da li će Zeleni usmjeriti njemačku politiku prema Balkanu?


Iako je Olaf Šolc, kandidat za njemačkog kancelara Socijaldemokratske partije Njemačke, osvojio najviše mjesta u novom njemačkom Bundestagu, još je daleko trenutak kada će se znati ko će biti novi kancelar.

Jedino što je zasad prilično izvjesno je da će novu vladu činiti Zeleni i Liberali, tako da će od ove dvije partije zavisiti hoće li novi kancelar biti Šolc ili njegov protivkandidat iz njemačkih konzervativaca Armin Lašet, s obzirom na to da su svi isključili mogućnost ponavljanja velike koalicije pod Angelom Merkel, koju su činili konzervativci i socijaldemokrate.

Zeleni preferiraju vladu sa SPD-om, jer se njihovi programi najviše poklapaju u smislu povećanja poreza za bogate i jačanja socijalnih programa, dok bi Liberali u kancelarskoj fotelji radije vidjeli Lašeta, s kojim dijele uvjerenje da je nakon pandemije potrebno pomoći industriji da se oporavi. Šolc, čiji je SPD, prema preliminarnim rezultatima, osvojio 26 odsto glasova, poslije zatvaranja birališta izjavio je da je važno pomoći inovacije i industrijski rast, što se tumači kao pokušaj udvaranja Liberalima, dok je Lašet, koji je sa oko 24 odsto glasova ostvario najlošiji izborni rezultat u istoriji konzervativaca, istakao da će borba protiv klimatskih promjena biti tema broj jedan nove vlade, što je očigledan pokušaj da u svoj politički blok privuče Zelene.

Liberali, koji su osvojili oko 11,5 odsto, i Zeleni sa oko 15 odsto, pak, odlučili su da prvo pokušaju da usaglase međusobne stavove, jer smatraju da će na taj način najviše ojačati vlastitu poziciju i biti u mogućnosti da diktiraju uslove Šolcu i Lašetu. Lašetu je pozicija dodatno oslabljena unutarstranačkim trvenjima, jer je nekoliko uglednih konzervativaca i prije njegovog izbora za kandidata smatralo da se radi o lošem kandidatu, koji je izabran samo zato jer je bio preferencija Merkelove, koja se povlači iz politike. Jedan od njih je Markus Zeder, uticajni premijer Bavarije iz CSU-a, sestrinske stranke Angele Merkel, iz koje dolazi i novi visoki predstavnik Kristijan Šmit. Zeder, iako zvanično daje podršku Lašetu, iza kulisa već priprema teren da na narednim izborima on bude kandidat konzervativaca, zbog čega mu je u interesu dodatno slabljenje Lašeta. S druge, pak, strane, Šolc je oslabljen lošim rezultatom njemačke Ljevice, bivših komunista, koji su mu trebali biti rezervna opcija i sredstvo pritiska na Liberale. Da je Ljevica ostvarila bolji rezultat od osvojenih pet odsto, bio bi u mogućnosti da ucjenjuje Liberale da će, ako ne pristanu na njegove uslove, umjesto njih u vladu ubaciti Ljevicu. Što se tiče mogućih reperkusija na zapadni Balkan, s obzirom na to da je izvjesno da će Zeleni svakako činiti novu vladu i da će u njoj najvjerovatnije imati resor vanjskih poslova, to će i te kako uticati na naš region, jer su stranka koja je najgorljiviji zagovornik proširenja EU na zapadni Balkan, ali i najviše se zalažu za borbu protiv korupcije, gdje se može očekivati novi zamah. Jedino su Zeleni u svom izbornom programu opširno pisali o BiH i zapadnom Balkanu i planovima da se pomogne proširenje.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI), napominje da u Evropi i dalje postoji suviše skepticizma prema proširenju, posebno u Francuskoj.

– Od naredne njemačke vlade treba očekivati izradu strategije EU ubjeđivanja ostalih članica EU da je politika prema zapadnom Balkanu važna i da se učini takvom da ona bude prihvatljiva zemljama članicama i privlačna onima koji žele da rade reforme na zapadnom Balkanu – rekao je on za “Nezavisne”.

Upitan da li očekuje nastavak Berlinskog procesa koji je započela Merkelova, on je odgovorio potvrdno.

– Merkelova je najavila u Beogradu i Tirani da će se Berlinski proces nastaviti, SPD se s tim slaže, a i Zeleni i FDP su to podržavali u proteklom mandatu. U kom obliku, kako intenzivno i od koga ostaje na novoj vladi – rekao je on. Ističe da je model koji predlaže ESI da se zapadni Balkan ukorporira u jedinstveno tržište EU i da to bude međukorak ka punopravnom članstvu.

U njemačkom parlamentu i dvoje poslanika porijeklom iz BiH

U novi saziv Bundestaga ući će i dvoje poslanika porijeklom iz BiH, odnosno Adis Ahmetović i Jasmina Hostert, koja se prethodno prezivala Pašić. Oni su ušli na stranačkoj listi SPD-a, na kojoj se nalazi i Josip Juratović, koji je porijeklom iz bivše Jugoslavije, a koji je takođe prošao u novi saziv. Ahmetović je za federalne medije izjavio da nosi BiH u srcu i da će ove godine doći da posjeti svoju familiju. Rekao je da je kontaktirao bh. političare da s njima razgovara o situaciji, ali da mu niko nije odgovorio. I Hostertova je izjavila da želi da pomogne BiH i da će se kroz svoj rad u Bundestagu angažovati i na ovim pitanjima.

Nezavisne.com

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Sarajevo otima i istoriju

OT

Mladi iz Srpske ne mare ni za mjere ni za vakcinu

OT

Opozicija ljuta na Nešića, bez potpisivanja koalicionog sporazuma u Prijedoru

OT

U Srpskoj preminulo 11 osoba, zaraženo još 329

OT

Obavite na UKC-u besplatan pregled krvnih sudova vrata i glave!

OT

Do ponedjeljka sunčano!

OT

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više