Tehnologija

Na Mjesecu dovoljno kiseonika da ljudi prežive narednih 100 000 godina?

U posljednje vrijeme ulaže se veliki napor u razvoj novih tehnologija pogodnih za iskorištavanje svemirskih resursa, pogotovo za “vađenje” kiseonika, esencijalnog gasa za stvaranje baze na Mjesecu.

U oktobru su Australijska svemirska agencija i NASA potpisale ugovor o slanju rovera na Mjesec u okviru programa “Artemis”, s ciljem prikupljanja kamenja iz kojeg bi se putem određenih procesa moglo snabdjeti kiseonikom potrebnim za disanje.

Možda mnogima nije poznato, ali na Mjesecu postoji atmosfera. Ali ona je vrlo rijetka i sastoji se uglavnom od vodonika, neona i argona; što nije nikako pogodno za preživljavanje sisara poput ljudi.

Ali to ne znači da na Mjesecu nema kiseonika, samo se ne nalazi u gasovitom obliku. Možemo ga pronaći unutar regolita – sloja stijene i fine prašine koji prekriva Mjesečevu površinu.

Vađenje kiseonika

– Kiseonik se može naći u mnogim mineralima na Zemlji. I sam Mjesec se uglavnom sastoji od istih stijena koje nalazimo i na našoj planeti – piše naučnik John Grant sa Univerziteta Southern Cross University za Conversation.

Mjesečevim krajolikom dominiraju minerali kao što su silicijumov dioksid, aluminijum te željezni i magnezijumovi oksidi. Svi ti minerali sadrže kiseonik, samo ga mi ne možemo udisati u njegovom izvornom obliku.

Na Mjesecu ovi minerali postoje u različitim oblicima poput stijena, prašine, šljunka i kamenja. Mjesečev regolit sastoji se od otprilike 45 posto kiseonika, ali on je čvrsto vezan za spomenute minerale. Da bismo raskinuli te jake veze, moramo uložiti puno energije i koristiti proces elektrolize.

Kod nas se na Zemlji elektrolizom često koristimo u industriji. Na primjer, u proizvodnji aluminijuma. Električna struja se pušta kroz tekući aluminijum-oksid kako bi se u tom procesu odvojio aluminijum od kiseonika. U tom slučaju kiseonik je nusprodukt. Na Mjesecu bi kiseonik bio glavni proizvod, a ekstraktovani aluminijumov (ili drugi metal) potencijalno koristan nusprodukt.

To je prilično jednostavan proces, ali postoji kvaka – za njega je potrebno puno uložene energije.

Za izvlačenje kiseonika iz regolita potrebna je i industrijska oprema. Tehnologiju za to imamo na Zemlji, ali će pravi izazov biti prebacivanje takvog postrojenja na Mjesec i stvaranje dovoljno energije za njegovo pokretanje.

Količina kiseonika na Mjesecu?

U slučaju da na naš satelit uspijemo dopremiti potrebnu opremu i obezbijediti dovoljno energije, koliko bismo tamo pronašli kiseonik?

Svaki kubni metar lunarnog regolita u prosjeku sadrži 1,4 tone minerala, uključujući oko 630 kilograma kiseonika. NASA navodi da čovjek dnevno udiše oko 800 grama kiseonika. Dakle, tih 630 kg kiseonika bilo bi dovoljno da jedna osoba na Mjesecu preživi oko dvije godine.

Ako pretpostavimo da prosječna dubina regolita na Mjesecu iznosi oko 10 metara i da iz toga možemo izvući sav kiseonik, to znači da bi gornjih 10 metara Mjesečeve površine moglo obezbijediti dovoljno kiseonika za opstanak svih osam milijardi ljudi na Zemlji tokom 100 000 godina.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Kako izgleda vožnja najbržim BMW-om (VIDEO)

M D

Izabran novi direktor Opela

JS

Ruska filijala Gugla podnosi zahtjev za bankrot

M D

Umjesto Renoa, proizvodiće se Moskvič

DB

Ko stoji iza haosa na tržištu kriptovaluta?

DB

“Nisan” stopirao proizvodnju u Rusiji i Ukrajini

M D

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više