SC priča

Boris Majstorović za SC: Tržište kriptovaluta je veoma živo i nudi bezbroj mogućnosti

Sa nekoliko hiljada maraka i pristupom internetu, danas se gotovo svako može baviti rudarenjem kriptovaluta, ali i trgovanjem na berzi digitalnih moneta.

Međutim, rudarenje i zarađivanje novca u virtuelnom svijetu trgovanjem kriptovalutama, danas je bitno drugačije nego prethodnih godina, kada je postojalo značajno manje kriptovaluta i kada se time mogao baviti samo onaj ko se u to razumije i ima “jaku” mašinu.

Pravila u ovom svijetu se brzo mijenjaju, kriptovalute postaju popularne i dostižu nevjerovatne iznose, ali i propadaju veoma brzo, pa je potrebno dosta toga i naučiti, te biti spreman na mnogo rizika, da bi neko mogao uspješno ući u taj svijet i opstati u jakoj konkurenciji.

Boris Majstorović, iz direktor i suvlasnik prve banjalučke kriptoberze BCX – Balkan Crypto Exchange u razgovoru za SrpskaCafe objasnio nam je kako danas izgleda rudarenje i šta ono podrazumijeva, te kako izgleda život na prvoj i najvećoj domaćoj kriptoberzi.

On kaže da je za rudarenje danas potrebno nešto novca koji ćete uložiti u odgovarajuću opremu, a da vam sve ostalo može podesiti radnik u prodavnici računara. Međutim, iako to izgleda jednostavno i lako, Majstorović objašnjava da je rudarenje postalo ozbiljan posao sa novim pravilima koja više ne trpe usamljenog vlasnika “jake mašine”, već ga tjeraju da se udružuje sa drugima u pool-ove, kako bi skupa pravili novu vrijednost i ostvarili profit.

– Za one koji ne znaju, rudarenje je proces u kojem povezani računari korisnika obrađuju i rješavaju komplikovane matematičke operacije i na taj način vrše validaciju transakcija, a za svoj posao su nagrađeni u kriptovalutama. U pozadini tih računara se vrti jedan program koji konstantno rudari. To je obično jedan mali softver koji se može pokrenuti na svakom računaru. Međutim, da bi on bio isplativ, potrebno je da ima dovoljno hardverske snage, zbog čega se sada prodaju specijalizovani računari namijenjeni samo za rudarenje – objašnjava Majstorović.

o Kako sada funkcioniše rudarenje i šta je potrebno da neko uradi da bi ušao u taj posao?

– Jeste, sada je to postao ozbiljan biznis. Ozbiljan novac se ulaže u mašineriju, kao i u hlađenje, jer proizvodi mnogo toplotne i troši mnogo električne energije. Neke stvari se danas obavljaju lakše jer su mašine postale veoma dostupne. Da bi neko rudario, on može otići u bilo koju prodavnicu računarske opreme i tražiti gotove rigove. Kažete da vam treba mašina za rudarenje, koju kripto valutu želite, on vam sklopi mašinu i podigne vam taj program. Kupljeni računar odnesete kući i spojite na struju i internet, uključite program i on sam “kapa” na wallet adresu, odnosno novčanik koju ste otvorili i gdje skladištite izrudarenu kriptovalutu. Čak vam nije potrebna ni posebna brzina interneta. Vaše je da osmislite kako ćete da hladite mašinu jer proizvodi mnogo toplote, a neki od najkreativnijih primjera za koje znamo išli su u tom pravci da su tu energiju koristili za grijanje stanova, pa čak i plastenika u zimskom periodu.

o Koliko koštaju takve mašine i za koliko vremena se vrati uloženi novac?

– Zavisi, od 2500 maraka za neku polovnu mašinu, do nekih vrlo ozbiljnih iznosa. Što je jača mašina to ćete lakše obavljati rudarski posao i zaraditi više. Međutim, da biste počeli zarađivati, potrebno je da prvo otplatite uloženi novac, za šta je okvirno potrebno desetak mjeseci rudarenja.

o Kako se zarađene kriptovalute čuvaju u digitalnom novčaniku ili “walletu” i kako se odlučujemo koji je najbolji?

– Ima ih mnogo, ali kod nas je najpoznatiji “egzodus”, jedan od hot online walleta. Takođe kriptovalute se mogu držati i na wallet-ima koje BCX nudi besplatno svojim korisnicima, kao što ih nude i neke druge kripto berze. Oni jesu nešto nesigurniji jer postoji šansa da vam neko hakuje nalog i ukrade kriptovalutu. Sigurniji su oni koje zovemo cold i koji se čuvaju na posebnim USB stikovima. Oni se posebno plaćaju. Neki od osnovnih i najpoznatijih su “ledger” koji košta od 150 do 170 KM, kao i “trezor”, koji je poprilično siguran. Do njih hakeri ne mogu da dođu osim ako im vi date pristup.

o Kako funkcionišu pool-ovi?

– S obzirom na to da je broj rudara u posljednje vrijeme povećan a porasle su i vrijednosti kriptovaluta, samim tim je i dolazak do zarade postao otežan. Zbog toga su se rudari počeli udruživati u pool-ove kako bi zajedničkim snagama rudarili i dolazili do novih kriptovaluta. Oni rade zajedno, a zarađene kriptovalute se redovno raspoređuju proporcionalno snazi mašine koju imaju od čega zavisi koliko će nove vrijednosti biti proizvedeno.

o Kako danas izgleda tržište kriptovaluta?

– Svjetsko tržište kriptovaluta je veoma živo, a mi, kao prva i najveća berza u BiH trenutno, nastojimo da pratimo najmodernije trendove. Za tri godine od kada postojimo, kod nas kriptovalutama trguje preko 9000 korisnika što je veoma značajan broj.

o Šta jedan obični korisnik treba znati o trgovanju kriptovalutama?

– Da bi jedan korisnik mogao trgovati kriptovalutama, potrebno je da se registruje na berzi. Nna primjer, kod nas je isti je princip rada kao i kod svjetskih berzi. Potrebno je da otvorite račun u banci i da sa svojim podacima izvršite registraciju i verifikujete email. To mora biti vaš email, jer ga potvrđujete klikom na link u poruci koju dobijete. Takođe, mora biti vaš račun u banci i vaši lični podaci. Nakon toga radite verifikaciju kao što to radite kada otvarate račun. Radite upload svoje lične karte ili pasoša ili vozačke, zatim dokaz o prebivalištu što može biti i režijski račun, a onda i elektronsku verifikaciju. Nekada je korisnik uradi lično kod nas, a neko napravi selfie sa svojim dokumentom i šalje nam to kao dokaz. Sve ovo radimo da se ne bi desila neka prevara, recimo, da neko ukrade vašu ličnu kartu i vaš identitet. Nakon toga, verifikujete bankovni račun, koji mora biti isključivo na vaše ime. Tako znamo da je ta osoba od strane banke identifikovana. Mi zaista nastojimo da sve bude po zakonu, da poštujemo ono što propisuju sve ozbiljne države u svijetu i tiču se sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

o Koje digitalne novčanike nudite?

– Na našoj platformi je šest besplatnih walleta i to: BTC – Bitcoin, ETH – Ethereum, LTC – Litecoin, BCH – Bitcoin Cash, USDT- Tether i ETC- Ethereum Classic, odnosno tokenizovani dolar ili digitalizovani američki dolar. Tih šest walleta za kriptovalute dobijate kod nas besplatno, kao i uslugu mjenjačnice i berze. Samim tim kada ste dobili ulogu mjenjačnice, berze, možete primati i slati svoje kriptovalute sa naše platforme. Niko još nije imao problema sa kompromitovanim računima ili da je ostao bez novca ili kritovaluta.

o Kako se kupuju kriptovalute?

– Ako želite da kupujete kriptovalute, potrebno je da idete na digitalni novčanik u markama, koji imate pored ovih šest. Njega možete dopunjavati markama. Idete na našu platformu, birate opciju uplate, unesete iznos i dobijete dalje instrukcije. Popunite na uplatnici ili elektronskim bankarstvom i kada nam legne novac, on vam je raspolaganju. Moguće ga je dopuniti i putem Paypala, a od nedavno imamo i opciju dopune digitalnog novčanika preko naše druge firme Digital money transfer i aplikacije “lova” (Lova dopuna i Lova bon) koja će omogućavati da to uradite i na kiosku. Ovdje se radi sa manjim iznosima i postoje ograničenja. Dalje se sve sa dva tri klika pretvara u kriptovalute.

o Možemo li objasniti na praktičnom primjeru?

– Ako želite da zamijenite, recimo 100 maraka, unesete iznos i automatski, po trenutnom kursu koji je na svjetskim berzama, izračuna koliko možete dobiti, na primjer, bitkoina, minus naša provizija i automatski se skida vaš iznos sa računa i dodjeljuje vam se kriptovaluta na vaš wallet. Onda sa tim bitkoinom možete šta hoćete. Da li ćete ga zadržati ili slati dalje, pokloniti, trgovati. Zavisi od vašeg motiva, da li ste u trgovanje ušli kao u investiciju, pa ćete ga držati neko vrijeme nadajući se da će cijena porasti. Kada prodate, ako je porasla cijena, vi prodate i isplatite sebi novac na račun. I tu smo unijeli određene inovacije koje smo nazvali depozitron, što znači da manje iznose možete isplatiti bilo kada, subotom, nedjeljom, noću. Postoji partnerska mreže koja vam omogućava da, na primjer, odete na benzinsku pumpu i podignete novac kao da ste otišli u banku.

o S obzirom na nedostatak zakona koji regulišu tržište digitalne imovine za naše građane, kako funkcionišete kada dođe do problema?

– Mi poslujemo kao registrovana firma i legalno radimo ovaj posao. Maksimalno smo zaštitili kriptovalute na našoj platformi, tako što smo sve avanse klijenata u markama položili na račun posebnih namjena. Prevara je svedena, u smislu hakerskih napada, na najmanju moguću mjeru. Mi to radimo već tri godine, što je u digitalnom svijetu baš dugo. Za sada imamo preko 9000 korisnika koji su nam ukazali povjerenje. Isto se zalažemo da se sve što prije zakonima reguliše, da bi i mi kao firma i naši korisnici bili zaštićeni od prevara i zloupotreba. Nije regulisano ni šta da se radi ukoliko korisnik umre u smislu ko nasljeđuje njegovu imovinu. Sve to traži zakonska rješenja.

o Kako odabrati banku za otvaranje računa, posebno kada znamo koliko ove naše kasne za savremenim svijetom?

– Može bilo koja banka ili vaš Paypal. Bilo koji račun možete vezati za našu plaformu i prenijeti novac u digitalni novčanik. Istina je da postoji problem sa našim bankama. Zadatak radnika banke je da u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca ustanove jesu li vaše transakcije sumnjive ili nisu, a ne da po automatizmu samo zato što neko želi da uloži svoj novac u digitalnu imovinu proglašava za osobu koja želi da pere novac i/ili finansira terorizam i da automacki takve uplate odbija a da ne odradi svoj posao i provjeri porijeklo novca.

o Kako se borite sa sporošću banaka i njihovom isključenošću iz svjetskih tokova?

– Ružno je reći, ali je istina da je neinformisanost naših bankara vrlo često tako velika da im promiču svjetski trendovi. Oni ih očigledno ne prate. Tri godine se borimo da objasnim našim bankama shvate da ono što nije regulisano ne znači da je zabranjeno. Mi pokušavamo da ukažemo neophodnost donošenja zakonskog akta koji bi regulisao oblast digitalne imovine, ali dok se to ne dogodi, banke nemaju pravo da gase kompanije samo zato što im se nešto ne sviđa ili im možda prestavlja konkurenciju. Nama klijent uplati sredstava ili ih mi povlačimo i indirektno su vezana za kriptovalute i desi nam se da nam banka vrati transakciju iako je bila u evrima. Kada pitamo zašto, kažu nam zato što se bavimo kriptovalutama a oni to ne mogu da odobre. Čak su nam neke od njih ugasile račune jer je jedna od naših djelatnosti posredovanje specijalizovanom robom. To je baš tema za sebe.

o Da li korisnik mora da trguje kriptovalutama preko domaće berze ili može i na neku stranu?

– Najbolje je da budete na domaćoj. Zašto ne strana? Zato što kada odete u banku da isplatite sebi novac, imate problem. Prvo, većina stranih berzi neće da prihvati uplate iz BiH jer smo za njih nešto kao crna rupa. Za većinu tih velikih država mi smo treća zemlja svijeta. Međutim, ako vas i prihvate, imaćete problem kada odete u banku da isplatite novac, kad vide odakle dolazi ili odlazi. Može se desiti da automatski blokiraju transakciju zato što je u pitanju kriptoberza. Banke su za unutrašnji platni promet malo liberalnije. Treća stvar je što na svijetu postoji hrpa manjih berzi za koje ne znate ni odakle su ni ko stoji iza njih. Dakle, mnogo je i prevara. Ovdje ipak znate ko stoji iza brze, ko su ljudi i da je to firma sa dugom tradicijom. Tačno se zna po imenu i prezimenu ko stoji iza firme. Niko nema obaveze da ide preko nas, ali jeste poželjno s obziorm na brojne prevare.

o Postoji li obaveza osiguranja novca klijenata?

– Novac naših klijenata stoji u banci i osiguran je do 50 000 KM u skladu sa zakonom i do visine našeg osnvnog kapitala. Preko toga nije, ali mi upravo radimo na tome da nađemo osiguravajuću kuću koja će osigurati sredstva klijenata od potencijalnih sajber napada. I to je jedna od stavki koju je zakon morao da prepozna i uredi, te da osigura kriptoimovinu. Prvo i najvažanije na čemu radimo je sigurnost naše platforme i aplikacija, za šta koristimo najmodernije opcije. Uvijek postoji mogućnost za grešku ljudskog faktora. Mi to rješavamo kroz osiguranje, barem da budemo sigurni od kriptonapada.

o U šta se sada najviše isplati uložiti?

– Sve to zavisi od investitora. Mi smo prepoznali tri tipa investitora, konzervativni, umjereni i agresivni. Zavisi od osobe do osobe i koliko su spremni da rizikuju. Kriptovalute su same po sebi rizične investicije. Unutar tih visokorizičnih imate imate i one ekstremne. Prvih deset kriptovaluta su manje rizične od nekih drugih takozvanih altcoina, gdje imate oko 14 700 različitih kriptovaluta. Prvih deset su investicija, koju zovemo visokorizična. Sve ostalo je lutrija. Imate tako veliki broj kriptovaluta i vi ćete možda danas sutra ubosti tu neku koja će u jednom trenutku postati novi Bitkoin. To niko ne zna. Može se desiti da Bitkoin za 10 godina ne vrijedi ništa, a da će isplivati neka nova valuta koja će premašiti njegovu današnju vrijednost. Tako se dešavalo sa mnogim IT kompanijama koje su devedesetih bile veoma uspješne, a danas ih uopšte nema, dok vladaju neke nove.

o Šta je vaša preporuka?

– Naša preporuka je da se ulaže u tih prvih deset po tržišnoj vrijednosti, onih koje čine 90 odsto tržišta. Ostalih 10 odsto čine tih 14 000 kriptovaluta. Poželjno je uraditi diversifikaciju rizika i iznos koji ulažemo rasporediti na nekoliko kriptovaluta, najveći dio na ovih deset, a ostatak na manje poznate. Nemojte sve voće stavljati u istu korpu, jer ako jedna voćka istrune, sve će propasti. Kada malo razbacate, ako jedna propadne, možda neka druga bude uspješna. Možete da se igrate sa manjim iznosima, ali ipak savjetujem da čitate o tome i nađete nešto što vam je zanimljivo.

o Kako izbjeći prevare?

– Ima dosta prevara i ljudi često nasjednu. Veliko je interesovanje za kriptovalute i pojedini zlonamjerni ljudi, pokušavaju da izvaraju koga stignu. Vrlo je jednostavno provjeriti da li je neko pravi ili lažni. Malo guglajte. Provjerite da li imaju takozvani “bijeli papir”, dokument koji svaka kriptovaluta mora imati. On opisuje tehnologiju, protokol i svrhu te kriptovalute. Ako to nema, nije kriptovaluta. Ako nema sajt, i to nije čist posao. Ako ima sajt, provjerite da li je sve transparentno, da li se vidi ko stoji iza kriptovalute i koja su imena ljudi koji su je napravili, da se vidi njihov kod. Imate i sajt www.coinmarketcap.com na kojem su listirane sve kriptovalute iz cijelog svijeta. Ako je tu nema, to je prevara ili scam. Kada vidite da je u pitanju neka multilevel ili piramidalna šema, bježite i od toga. Malo se više informišite i bićete sigurni da ste na pravom putu.

A. P. / SrpskaCafe.com

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Orban: Mađarska uvodi vanredno stanje

M D

Radnici odlaze, poslodavci kukaju: Tamo daleko bolji su uslovi rada?

JG

Vidovićeva: Smanjenjem poreza, 50 miliona KM upućeno prema radnicima

JG

U kase pet trgovačkih lanaca prošle godine slila se dobit od 170 miliona KM

JG

Nobilo: Hrvatski avioni gađali civile tokom “Oluje”

JS

Meridian kazino: Osvoji trotinet, telefon ili pametni sat

JG

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više