Društvo

Dan pun simbolike i porodičnih rituala oko “ognjišta”

Badnji dan je posljednji dan četrdesetodnevnog posta i to je uvod u jedan od najvećih hrišćanskih praznika – Božić. Evo koji običaji se vezuju za jedan od najsrećnijih dana u godini…

Običaje oko Badnjeg dana su Srbi naslijedili od svojih predaka i dalje ih održavaju. Za badnjak, badnje drvo, siječe se, najčešće, stabaoce ili, samo, grana hrasta koji je kod Slovena oduvijek bio sveto drvo.

Badnji dan je pun rituala i simbolike, živopisnih radnji i sve su povezane s porodičnim kultom ognjišta.

Narodni običaji, tako lijepi i slikoviti, oko Badnjeg dana su veoma stari, ali se mnogo običaja promijenilo, izgubilo ili, čak, sasvim zaboravilo. U različitim krajevima, običaji se umiju razlikovati u nekim elementima. Kombinacije donose velike razlike u običajima od kraja do kraja. Ali, i pored tolike raznovrsnosti, ipak postoji i mnogo zajedničkih običaja.

Paljenje badnjaka je u vezi s ognjem i ognjištem. To je središnji element simbolike rađanja novog Sunca, jer je i Badnji dan odmah poslije kratkodnevnice. Mladi hrast je spaljivanjem davan ognju radi nove godine, a pregršti varnica bacanih u nebo su najavljivale mnogo roda i prinosa.

Sječenje badnjaka

Već u ranu zoru pucanjem iz pušaka i treštanjem iz prangija, objavljuje se opšti, često i zajednički, komšijski, rođački ili drugi odlazak u šumu po badnjak. Badnjak sijeku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, prije izlaska Sunca. Zavisno od krajeva, birani su različiti badnjaci. U istočnoj Srbiji, biran je cer; na zapadu, zavisno od kraja, to su hrast ili bukva; u smedrevskim selima, na primjer, siječe se samo hrastova grana.

Broj badnjaka takođe varira zavisno od kraja. Negdje se siječe jedan badnjak, negdje dva, tri, devet, a ponegdje onoliko badnjaka koliko ima muškaraca u kući. Uglavnom je to značilo da se odsječe jedna grana drveta, koja bi se tako cijela nosila kući, ili se prvo kresala na više jednakih ili nejednakih dijelova.

Prije sječenja se drvetu nazove “dobro jutro”, čestita mu se praznik i moli se da donese zdravlje i sreću porodici. Zatim se drvo posipa žitom, a u nekim krajevima mu se daruje kolač posebno umiješen za tu priliku. Drvo se ne smije dodirnuti golim rukama, pa čovjek koji ga siječe navlači rukavice.

Drvo se uvijek zasjecalo s istočne strane jer je trebalo da padne upravo na istok. Onaj ko je sjekao badnjak, trudio se “da se drvo ne muči”, tj, da se obori iz jednog udarca ili, najviše, s tri. Ako drvo ne padne ni poslije trećeg udarca, mora se kidati rukama jer više udaraca nije dozvoljeno.

Prvi iver koji se odvaja od badnjaka ima takođe magičnu moć. Pazilo se da ovaj iver ne padne na zemlju, pa je s onime ko siječe badnjak išao još jedan muškarac da uhvata prvi iver. Stavljanjem prvog ivera od badnjaka u karlicu vjerovalo se da će pomoći da se u njoj skuplja kajmak debeo kao iver, ili, ako se stavi na košnice, onda niko neće moći pčelama da naudi, a vjerovalo se i u ljekovitost vode u kojoj je prvi iver potopljen pa su je oboljeli pili radi ozdravljenja. Negdje, opet, taj iver stavljaju u kokošarnik da živina bude uvijek na okupu, a negdje pod kvasac sa željom da u kući sve raste kao kvasac, itd.

Kad se domaćin vrati iz šume i donese badnjak, odnosno badnjake, prislanja ih na kućni zid, a tek s prvim mrakom se badnjak unosi u kuću i stavlja na ognjište.

Dok su badnjačari još u šumi, iz kuće se posakrivaju tronožne stolice, metle, kudelje, vretena i igle.

Božićna pečenica

Poslije donošenja badnjaka se kolje pečenica (ponegdje se kolje ili utuče na Tucindan). Obično je to prase, rijetko jagnje (u vrijeme Božića nema jaganjaca), a ponegdje ćurka ili guska. Pečenica je žrtva za Novo leto, a ponegdje se zove i Veselica ili Božićnjar. To je ostatak starog kulta prinošenja žrtve za rađanje novog Boga.

Obilaženje kuća

U Vojvodini se djeca okupljaju, predveče, prije večere, prazne đačke torbe i idu u korinđanje. Ovaj običaj je veoma sličan koledarskim običajima kod drugih naroda. Mali korinđaši obilaze u kuće u komšiluku i pjevaju (korinđaju) pjesmice kojima najavljuju radostan dolazak Božića, a od domaćina očekuju da ih daruje nekom prigodnom sitnicom. Domaćini kuće daruju djecu jabukama, slatkišima, kolačima, suvim voćem, orasima, a rjeđe novcem.

Unošenje badnjaka i slame

U toku dana, domaćica u jedno sito stavi sve vrste žitarica, suvih šljiva, oraha i jabuka i to sve stoji u vrhu stola gdje se večera. Ponegdje sito stave pod sto, a ponegdje kod ognjišta. Tim žitom posipa se badnjak, slama i polažajnik.

Pred veče domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Kuca na vrata, a kada ukućani pitaju “Ko je?” odgovara “Badnjak vam dolazi u kuću”. Potom mu domaćica otvara i obraćajući se badnjaku govori “Dobro veče badnjače”. Domaćin stupajući desnom nogom preko praga unosi badnjak u kuću, i pozdravlja ukućane riječima “Srećno vam Badnje veče”, na šta ga ukućani otpozdravljaju sa “Bog ti dobro dao i sreće imao”, dok ga domaćica dočekuje sipajući po njemu žito iz sita.

Noseći badnjak domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva djeca idu za njim pijučući kao pilići. Domaćin obilazi sve uglove doma bacajući po jedan orah u svaki ugao, što se smatra žrtvom precima. Ostali orasi i lješnici se ostavljaju i u slami ispod stola i najčešće se jedu sa medom. Orasi koji su u uglovima niko ne uzima.

Po unošenju badnjaka, domaćin ili domaćica, unosi slamu i raznosi je po cijeloj kući, a posebno na mjesto gdje će biti postavljena večera. Pri tome onaj ko nosi slamu kvoca, a ostali pijuču. Preko slame se postavlja stolnjak jer se služi i jede na podu. Stolice su iznete iz kuće i sjedi se na slami.

Poslije Božića, tačnije na treći dan Božića (Sveti Stefan), ova slama se nosi u obor, štalu ili ambar, a njome su i obavijali voćke da bi bolje rodile.

Loženje badnjaka

Badnjak se cjeliva, maže medom i stavlja na ognjište. Kada je badnjak stavljen na ognjište, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću: kitili su ga zelenim granama, ljubili, ali i prelivali vinom, posipali žitom, itd.

Djeca „džaraju“ vatru odnosno grančicama raspaljuju i čačkaju vatru izazivajući pregršti varnica i iskri govoreći “Koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica…” nabrajajući svu stoku i živež čije se blagostanje priželjkuje.

Negdje se uz badnjak u kuću unosi i pečenica i govori „Dobro veče, čestiti vi i badnje veče“ a ukućani odgovaraju „Dobro veče, čestiti vi i vaša pečenica“.

Poslije završetka ovoga domaćin okadi cijeli dom i večeru, zapali sveću i pristupa se badnjoj večeri.

Badnja večera

Badnja večera je raznovrsna i obilna, ali posna. Na njoj, prije svega, mora učestvovati sva čeljad. Jede se, ne sa stola, već s poda, po kojem je prostrta slama, ili s prostrte velike vreće u koju je stavljena slama, tanak sloj… Badnjački kolač se ne siječe nožem već se lomi rukom. Ne smije se pojesti svo jelo ni popiti svo piće nego se ponešto ostavlja da prenoći, na onom mjestu s koga se večeralo. Na Badnje veče, isto tako ni na prvi ni na drugi dan Božića, trpeza se ne diže, ne sklanja, čak se ni đubre ne izbacuje iz kuće. Od ovog pravila koje navodi dr Veselin Čajkanović, danas se odstupa, naročito u gradu gdje se Badnjačka večera jede sa stola ispod kog je prostrta slama ili samo čak zavežljajčić slame s drenovom grančicom.

Za večeru na Badnje veče, dok domaćini idu po Badnjak, naše domaćice umijese Badnjački kolač koji je obična Badnjačka pogača bez kvasca što se, za vrijeme večere lomi, a ne sječe, kao što je već navedeno. Za jelo na podu, tj, na slami, domaćica je spremila pored hleba (pogače) i soli, ribu prženu na zejtinu, med, vino i pasulj (obično „prebranac” ili „meljanac”). U situ, kojim je sačekala Badnjačara i badnjak, pored žita, spremljeno je svakovrsno voće: orasi, jabuke, kruške, suve šljive, urme, kajsije, suvo grožđe, badem, lješnik. Pred tako pripremljenom badnjačkom večerom, domaćin se prekrsti, pripali sveću, okadi trpezu i svu čeljad, otpjeva „Roždestvo Tvoje…” (“Rođenje Tvoje”), pročita molitvu Gospodnju (“Oče, naš…”) razlomi Badnjački kolač — pogaču i svu čeljad ponudi večerom u kojoj se uz čašu vina dižu zdravice, kako je gdje običaj ili kako ko umije da nazdravi. Uglavnom zdravice se dižu za:

„Pomozi Bože i u dobri čas…”, „U slavu zakona i u bolji čas…”, „Za Svetu Trojicu i u slavu Božju…”, „Za četiri stupa jevanđelista…”, „Za petozarne mučenike…”, „Za čestitost zbora i sabora…”, „Za sedmočislinke…” (Za domaćina, domaćicu; za kumove i prijatelje; za goste i namjernike; za omladinu…).

I Badnjačka večera kao, uostalom i sva dosadašnja priprema za doček Božića, puna je osmišljene hrišćanske simbolike:

Pogača badnjačka (hljeb) označava Spasitelja našeg Gospoda Isusa Hrista. On je sam za sebe rekao: „Ja sam hljeb živi (hljeb života) koji siđe s neba; koji jede od ovog hljeba živjeće va vijek; i hljeb koji ću ja dati za život svijeta” (Jn 6,51).

Riba, kao i hljeb, označava Spasitelja našeg Gospoda Isusa Hrista. Na grčkom jeziku, riba je IHTIS (IHΘΙΣ), a to je skup inicijala od riječi Isus Hristos Božji Sin Spasitelj: I = Isus; X = Hristos; O = Božji, U = Sin; S = Spasitelj. Dakle, IHTIS znači RIBA. Zato je u prvim vremenima Hrišćanstva, riba bila znak raspoznavanja za hrišćane i crtala se po katakombama u kojima su prvi hrišćani obavljali svoja zajednička bogosluženja i učestvovali u „lomljenju hljeba” i „večerama ljubavi”.

So označava silu, Božansku, blagodat Božju, koja čuva djelo Božje kao što so čuva hljeb i ribu od plesni i truleži.

Vino predstavlja krv Spasiteljevu kojom je On na Golgoti dao otkup Bogu za grijehe ljudske.

Med – proizvod najčistijeg stvorenja pod nebom – pčele. Znači sladost vječnog života, onog koji nam je osigurao Gospod Isus Hristos svojim rođenjem, u pećini vitlejemskoj, slava Mu.

Svijeća koja se pali na Badnje veče i na Božić, u mnogim domaćinstvima, naročito na selu, dvokraka je ili trokraka. Ona je spremljena od čistog voska. Svijeća svojom svjetlošću predstavlja svjetlost carstva Božjeg. Sam Hristos za sebe kaže: „Ja sam svjetlost svijetu!” (Jn 8, 12) „Dok imate svjetlosti, vjerujte u svjetlost, da budete sinovi svjetlosti.” (Jn 12, 36)

Poslije večere, spava se na slami, a izjutra, rano, po rasporedu, dok jedni idu u crkvu u svečanoj odjeći (obično domaćin kuće), drugi za vodu na izvor, kladenac, bunar, česmu, vrelo, treći u štalu, kod stoke, svako za svojim poslom. A domaćica sačeka najmilijeg Božićnjeg gosta „Polažajnika”.

Bdenje

U badnjedanskoj noći se peče božićna pečenica, namijenjena sutrašnjem danu – Božiću.

Tokom noći se pazilo kad će badnjak da pregori. Onom ko prvi spazi, pripadala je nagrada od domaćina, a sam trenutak pregorevanja, domaćin je oglašavao pucnjem iz oružja. Znalo se da, kad pucnji počnu da se razležu, badnjaci prispjevaju.

Nekad su svi ukućani ostajali budni dok badnjak ne pregori, a kasnije je samo jedan muškarac ostajao da bdi.

Zahvatanje vode

Vodi koja se zahvati u badnjedanskoj noći, prije izlaska Sunca, takođe se pridaje magijsko značenje. U nekim krajevima se ona zove “jakova voda”.

Prije zahvatanja vode, izvor, rijeka ili bunar, daruju se žitom, novcem ili voćem. Vodu pozdravljaju s “Dobro jutro, vodice i srećan ti Božić!”

Po pravilu je zahvataju djevojke a njom se umivaju svi članovi domaćinstva po starešinstvu i svako daruje djevojku koja im poliva.

Ovom vodom se mijesi česnica i nad njom se moli domaćin za zdravlje porodice, a djevojka koja nosi vodu moli se da u njoj vidi lik momka za kog će se udati. To se uvijek i obistini.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Dodik: Štrajk radnika “Šuma Srpske” nije rješenje

DB

Vučić: Priština odlučila da se protjeraju Srbi sa KiM (VIDEO)

DB

Inflacija pojela rast plata u maju: Lubenica 20, maline 14 KM

JG

Priština uvodi reciprocitet za ulazak na KiM sa ličnom kartom

DB

Demostat: 80 odsto građana Srbije protiv sankcija Rusiji

DB

Akcija “Plantaža 2022”: Pored kukuruza uzgajao marihuanu (FOTO)

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više