Globus

Kako je Vladimir Iljič Uljanov postao Lenjin?

Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, vođa Oktobarske revolucije i tvorac prve komunističke države na planeti, bio je čovjek čiji je život bio prožet brojnim preokretima i misterijama koje i dan-danas privlače pažnju svjetske javnosti!

Vladimir Iljič Uljanov Lenjin rođen je 22. aprila 1870. godine u Simbirsku, gradu na rijeci Volgi. Iako je u istoriji ostao upamćen kao vođa prve uspješne proleterske revolucije, sam Lenjin je potekao iz imućnije porodice srednje klase. Njegovi roditelji bili su visoko obrazovani. Štaviše, otac Ilja bio je priznati stručnjak za matematiku i fiziku. U takvim okolnostima, njegovim roditeljima nije bilo teško da svojoj djeci obezbijede kvalitetno visoko obrazovanje. Mladi Vladimir Uljanov studirao je prava na Univerzitetu u Kazanju gdje je prvi put došao u dodir sa radikalnim idejama, tada vrlo rasprostanjenim u okvirima ruske obrazovane omladine.

Zašto je Lenjin odabrao pseudonim “Lenjin”?

Najpoznatiji pseudonim Vladimira Uljanova bio je samo jedan od njegovih sto pedeset pseudonima. Što ga je podstaklo da izmisli takvo prezime?

Boljševicima su bili potrebni konspirativni pseudonimi. Za njih je bilo uobičajeno da koriste različite pseudonime u različitim životnim okolnostima. Niko od njih se prije revolucije nije potpisivao pravim imenom i prezimenom, ni u ilegali, a kamo li u javnim glasilima. Vođa svjetskog proletarijata Vladimir Uljanov imao je 146 pseudonima, od toga 17 stranih i 129 ruskih. Gotovo pet puta više od Josifa Staljina. Pseudonim “Lenjin” je najpoznatiji, zato što je Uljanov najčešće tako potpisivao svoje članke i radove. On nikada nije pričao o porijeklu tog prezimena, tako da ima mnogo pretpostavki. Ove tri su najpopularnije.

Naziv rijeke i partijska šala

Među revolucionarima su najpopularniji pseudonimi bila obična ruska imena. Zato je najvjerovatnije da je pseudonim “Lenjin” nastao od ženskog imena Lena, s tim što je ovdje ipak u pitanju ime ruske rijeke.

Lenjinova rođakinja Olga Uljanova je napisala: “Ima osnova za pretpostavku da taj pseudonim dolazi od imena rijeke Lene, napisao je moj otac <…>. Vladimir Iljič nije uzeo pseudonim Volgin [po rijeci Volgi], jer je on bio već otrcan. Zna se da ga je koristio Plehanov, kao i drugi autori”.

Istraživači se slažu da pseudonim zaista najvjerovatnije dolazi od rijeke Lene. Postoji, međutim, verzija da ga je Lenjin izabrao u šali, i to na račun menjševika Georgija Plehanova koji je često koristio prezime Volgin.

Prezime iz falsifikovanog pasoša pokojnog činovnika

Uljanov je 1901. godine prvi put upotrijebio nadimak Lenjin (tsčnije, N. Lenjin), kada se potpisivao ispod svojih članaka objavljenih u štampi. Tako je ovo prezime praktično postalo njegov autorski pseudonim. U to vrijeme je Vladimir Iljič od svoje prijateljice dobio pasoš njenog oca, Nikolaja Jegoroviča Lenjina, ali s promijenjenim datumom rođenja. Uljanov je, naime, planirao 1900. godine da otputuje u inostranstvo, pa su mu bili potrebni falsifikovani dokumenti.

Istoričar Vladlen Loginov smatra da je Uljanov otputovao s Lenjinovim pasošem i odlučio da zadrži to prezime. A ko je bio taj pravi Lenjin? To prezime je u 17. vijeku zajedno s plemićkom titulom dato nekom kozaku kao nagrada za osvajanje Sibira i osnivanje zimovališta na rijeci Leni. Nikolaj Jegorovič Lenjin je bio njegov potomak, koji je napredovao u službi i dogurao do čina državnog savjetnika, nakon čega se povukao iz službe i preselio se u Jaroslavsku guberniju.

Zbunjuje samo jedno: taj Nikolaj Lenjin je umro 1902. godine, tj. godinu dana nakon što je Uljanov prvi put upotrijebio ovaj pseudonim.

Uzrok smrti?

Možda jedna od najvećih misterija vezanih za Lenjinov život jeste konkretan uzrok njegove smrti. Uzroci bolesti koja je onesposobila Lenjina za stvarno političko djelovanje, a zatim dovela i do njegove smrti nisu sasvim jasna ni danas. Iako je službeni izvještaj patologa utvrdio da je Lenjin bolovao od skleroze, pojedini ljekari smatrali su da je njegovo loše zdravstveno stanje posljedica sifilisa ili čak trovanja olovom.

Nakon što je izgubio bitku sa tjeskobama nejasnih uzroka, osnivač Sovjetskog saveza i organizator slavne Oktobarske revolucije umro je 21. januara 1924. godine, a njegovo tijelo položeno je u mauzolej na Crvenom Trgu u Moskvi gdje počiva sve do danas.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Kisindžer o stanju u Ukrajini: Idealan bi bio neautralni status

JG

Grčke kompanije prešle na sistem plaćanja u rubljama

JG

Bijela kuća “pegla” izjavu Bajdena: Mislio je na snabdijevanje oružjem

DB

Kremlj “prozvao” Zapad: Izazvali ste globalnu krizu hrane!

DB

Vjerovali ili ne: U Albaniji nema prijava kandidata za predsjednika

JS

Erdogan: Turska plaća cijenu za NATO! Želimo korake, ne izjave

JS

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više