Infopunkt

Krupa na Vrbasu: Mještani muku muče sa dabrovima

Stanovnici Krupe na Vrbasu i ove godine muku muče i prijavljuju probleme sa dabrovima, koji ruše drveće i stvaraju imovinsku štetu.

Kako je rekao jedan Banjalučanin koji često prolazi ovim putem, dabrovi su se pojavili na ovoj lokaciji unazad tri godine te mještani preduzimaju sve što mogu u pokušaju da sačuvaju drveće.

– Mještani su postavili metalne žice oko stabala, a vidim da su ih i premazali mašću, da ih na taj način zaštite – kazao je ovaj Banjalučanin za “Nezavisne novine”.

Objasnio je da se radi o poprilično velikim stablima oko izvora rijeke Krupe, tako da iznenađuje da su ih dabrovi većinski progrizli.

– Do sada je oboren veliki broj stabala, naročito prošle godine. Tu pretpostavljam da i nastaje šteta, jer kada obore stablo, odroni se i dio obale – kazao je on.

Prema njegovim riječima, mještani ne žele da dabrove istrijebe, a kako su i ranijih godina istakli, žele da ih premjeste na drugu lokaciju, a da se njima nadoknadi materijalna šteta.

– Dabrovi ovdje imaju svoju koloniju, prave brane i prečišćavaju vodu, ali i nanose štetu – kazao je ovaj građanin.

Kako su i mještani Krupe na Vrbasu ranije istakli, problem sa dabrovima nastaje i na njihovoj ličnoj imovini.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekli su da štetu koju pričini dabar na imovini RS plaća u punom iznosu procijenjene štete, što je u skladu sa Zakonom o lovstvu, u kojem je propisano da je “štetu koju učini divljač za koju je propisana stalna zabrana lova dužan da nadoknadi subjekat koji je propisao zabranu”.

– Lice kome je pričinjena šteta, ako želi ostvariti naknadu, dužno je sačuvati tragove i najdalje u roku od tri dana od dana pričinjene štete podnijeti zahtjev Odjeljenju za privredu lokalne zajednice na području na kojem je pričinjena šteta. Organ lokalne zajednice imenuje komisiju za utvrđivanje uzroka nastale štete i procjenu vrijednosti, koja izlazi na lice mjesta i sačinjava zapisnik – pojasnili su u ovom ministarstvu.

Prema njihovim riječima, po zaključivanju sporazuma o naknadi štete organ lokalne zajednice dostavlja sporazum Ministarstvu koje donosi rješenje o isplati predmetne štete od dabra. Na osnovu Zakona o lovstvu Republike Srpske, dabrovi su uvršteni u trajno zaštićenu divljač, što podrazumijeva da ih je zabranjeno loviti, proganjati ili namjerno uznemiravati.

Kako u ovom zakonu stoji, “stalna zaštita divljači određuje se za vrste divljači koje su postale rijetke, zbog čega ih je potrebno sačuvati od uznemiravanja”.

Nezavisne

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Dodik: Pusta srpska ognjišta živjeće dok žive u našem pamćenju, zaborav ne smije biti izgovor

JG

Božo Marić: Ranka Mišić je duže na čelu sindikata, nego Tito Jugoslavije (VIDEO)

JG

Stanovništvu Srpske ne prijeti epidemija majmunskih boginja

JG

Od sutra obustave saobraćaja u kanjonu Tijesno

M D

AMSRS: Povoljni uslovi za vožnju

M D

U banjalučkom porodilištu rođeno sedam beba

M D

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više