Izdvajamo

Običaji i vjerovanja za Tucindan

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Tucindan, praznik na koji se kolje i priprema pečenica za Božić.

Nazvan je Tucindan jer se tog dana životinja za pečenje prvo tukla ušicama sekire preko grudvice soli u platnenoj vrećici stavljenoj na njeno čelo, pa se onda tako ošamućena klala.

Taj običaj je ostao iz prethrišćanskih, mnogobožačkih vremena i povezan je sa prinošenjem žrtve, ali ga je pravoslavna crkva prihvatila i blagoslovila, jer poslije šestonedjeljnog božićnog posta jača hrana dobro dođe.

Ne klati živinu

Za pečenicu koja se nekada nazivala “božnjićara” obično se kolje mlado svinjče ili jagnje, a ima ljudi koji zakolju i ćurku, gusku ili kokošku. Međutim, živina se u mnogim krajevima nikako ne smije naći na božićnoj trpezi zbog vjerovanja da je ona simbol “nazadovanja i rasturanja kuće” jer “kljuca i baca zemlju iza sebe”.

Ukoliko se negdje kolje za supu, obavezno se odmah bacaju glava i noge. Pečenica koja se sprema za Božić doprinosi sreći i blagostanju kuće u kojoj se kolje. Svinjče ili ovca ubijaju se do podneva, dok dan ne napreduje, a na mjestu gdje će biti ubijene prethodno se položi slama.

Ne tući djecu

Nekada su se djeca “koja to zasluže” i kažnjavala i tukla na Tucindan, ali poslije toga ne, jer bi, po vjerovanju, na mjestu udarca iskočili čirevi. U nekim mjestima sjevernog Banata se održao taj običaj, pa roditelji simbolično “tuku” djecu da bi bila poslušna.

Neki drugi izvori navode da se na Tucindan djeca ne smiju tući, upravo zato što im mogu izaći čirevi.

Spremanje kuće

Od Tucindana počinje i spremanje kuće za Božić. Domaćica priprema brašno za mješenje, posudu sa zrnevljem žita, mijenja slamu u gnijezdima za živinu, pribavlja suve šljive, smokve, orahe, novčiće i bombone koje će na Badnje veče prosuti po slami rasutoj u kući, a koje će djeca pokupiti pijučući. Na taj dan, prema vjerovanju, ništa se ne smije davati, niti iznositi iz kuće, ali je zato tada neophodno vratiti sve dugove, da domaćin ne bi bio dužan do sljedećeg Božića.

U pojedinim krajevima Srbije na Tucindan se večera na podu, nikako za stolom, i glava kuće mora sjediti okrenuta prema istoku. Prvo se postavljaju so i bijeli luk, a onda hljeb, pasulj, kupus, riba i ostala posna hrana.

Sječenje pečenice

Pečenica bi trebalo da bude bijela, bez biljega i tjelesnog nedostatka, a peče se na Badnji dan i uveče se unosi u kuću. Od pečenice za Božić domaćin prvo siječe lijevu plećku, u nekim krajevima i glavu, dio od rebara i srce.

Srce se isječe na onoliko dijelova koliko ima ukućana i svaki član porodice prvo pojede parče srca. Negdje se u pečenicu stavljaju jabuka i bijeli luk i to svi ukućani uzimaju prije ručka.

Vjerovanja

Žito neće roditi ako ugine krme određeno za pečenicu.

U nekim mjestima se krvlju zaklane životinje namaže kukuruz, pa to zrnevlje služi kao lijek za životinje i ljude.

U pečenicu stavljaju jabuku ili dunju, kojom se na Božić omrse radi dobrog zdravlja ili je čuvaju kao lijek. Njuška, u čiju se ljekovitu moć vjerovalo, kao i plećka i vilica čuvaju se na tavanu jer se vjeruje da je za njih vezana duša žrtvovane životinje.

Kosti pečenice se ne rasturaju do Bogojavljenja, da se ne bi svinje rasturile.

Agencije

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Mišićeva: Savez sindikata sa nadležnim organima počinje kontrolu

DB

Doživi ljeto u Jajcu 2022: Kraljevski grad centar koncerata i kulturnih dešavanja

DB

Lavrov 7. juna u Beogradu

DB

Čović: Neću podleći pritisku i kršiti zakon

DB

Jokiću ugovor “težak” 260 miliona dolara!

DB

Centar za zaštitu životne sredine: Građani su rekli “NE”!

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više