Globus

Zašto Bajden poslije prvih godinu dana vlasti ima najgori rejting ikada?

Prije godinu dana, 20. januara 2021. godine, Džozef Bajden položio je zakletvu i postao 46. predsjednik SAD.

U Bijelu kuću ušao je osvojivši više glasova nego bilo koji drugi kandidat na predsjedničkim izborima u Americi, međutim 12 mjeseci kasnije njegov rejting slabiji je nego rejting bilo kog drugog predsjednika SAD tokom prvih godinu dana mandata.

Najnovija istraživanja pokazala su da je Bajden sa 49 odsto podrške građana, koliko je uživao u prvom kvartalu prošle godine, pao za čak devet odsto. Amerikanci mu najviše zamjeraju blag stav prema Rusiji, spore postupke protiv osumnjičenih za upad na Kapitol Hil 6. januara 2021. godine, loše upravljanje korona krizom, inflaciju, krizu u Avganistanu i migrantsku krizu na američko-meksičkoj granici.

Korona kriza

Prvo Bajdenovo obećanje Amerikancima bilo je da će obuzdati pandemiju koronavirusa, a od tada do danas SAD su postale zemlja sa najvećim brojem kovid žrtava, više od 850 000, dok je ukupan broj slučajava skoro 69 miliona, što SAD stavlja na prvo mjesto i prema tom kriterijumu.

Amerika je tokom prvih Bajdenovih 12 mjeseci vladavine prošla kroz tri velika talasa korone, uzrokovanih novim sojevima, poput delte i omikrona. Bajdenova administracija pokušala je da smanji pritisak na bolnice planom široko rasprostranjene vakcinacije i povećanjem masovnog testiranja, ali brojke su nastavile da rastu. U decembru Senat je odbio inicijativu Bajdenove administracije o uvođenju obaveznog vakcinisanja ili testiranja u privatnim kompanijama koje imaju više od 100 zaposlenih.

Inflacija

Za većinu Amerikanca, ipak je pitanje broj jedan ekonomija. Kada je Bajden preuzeo dužnost, pandemija je usporila rast radnih mjesta i SAD su se suočile sa problemom nezaposlenosti.

Zaposlenost se donekle oporavila tokom 2021. godine, sa 6,4 miliona novih radnih mjesta, ali inflacija je najviša od 1990. godine. Istovremeno, potrošačke cijene u decembru 2021. godine porasle su za sedam odsto u odnosu na decembar 2020. godine, što je najveći rast od 1980-ih.

Avganistan

Iako su brojni predsjednici prije njega smanjivali broj vojnika u Avganistanu i najavljivali okončanje misije, Bajden je bio taj koji je odlučio da okonča najduži rat u američkoj istoriji.

Povlačenje je počelo u julu 2021, a paralelno sa tim, talibani su preuzimali dio po dio zemlje sve do zauzimanja prijestonice Kabula 15. avgusta kada su povratili vlast u cijeloj zemlji. Odmazde talibana svima koji im se protive, stroge zabrane koje su nametnuli ženama, i posebno haotična evakuacija sa aerodroma u Kabulu, izazvala je burne reakcije.

Ankete u SAD pokazale su da čak 62 odsto Amerikanaca nije bilo saglasno sa planom evakuacije, kao i da su većina mislili da su trupe trebalo da budu u Avganistanu sve dok se svi Amerikanci i Avganistanci koji su pomagali SAD ne evakuišu.

Vladimir Putin

Tokom cijele kampanje za predsjedničke izbore, demokrate čiji je Bajden bio kandidat napadale su Trampa zbog navodnih veza njegovog tima sa Rusijom, ali i blagog odnosa koji je, prema njihovom mišljenju, imao prema Vladimiru Putinu. Od Bajdena se očekivalo da zauzme oštriji stav, ali čini se da Amerikanci misle da to nije uradio.

Prvi sastanak “oči u oči” Bajden i Putin imali su u julu u Ženevi, a posljedni put su razgovarali sredinom januara o krizi u Ukrajini. Bajden je Putinu zaprijetio još oštrijima sankcijama od onih koje su uvedene poslije ankesije Krima 2014. godine, ali od tada do danas situacija na granici sa Ukrajinom se još više zaoštrila.

Migranska kriza

Jedan od Bajdenovih obećanja bilo je okončanje razdvajanja porodica migranata i zadržavanja djece na granici sa Meksikom, što je politika iz Trampove ere. Predsjednik SAD održao je riječ o okončanju takozvane politike “nulte tolerancije”, a broj maloljetnika koji se drže u pritvorskim centrima je naglo opao.

Ali otkako je preuzeo dužnost, došlo je do novog priliva migranata. Tokom 2021. bilo je skoro dva miliona susreta migranata i američkih graničnih službenika, uključujući 165 000 maloljetnika.

Ipak, dugoročne reforme su na dugačkom štapu. Bajdenov plan da ponudi pravni status za oko 11 miliona ljudi bez dokumenata u SAD nije prošao Kongres, a on nije uspio da poništi politiku iz Trampove ere koja je natjerala migrante da čekaju u Meksiku dok se njihovi zahtjevi za azil obrađuju u SAD.

Kralj lapsusa

Tokom prvih 12 mjeseci u Bijeloj kući Bajden je opravdao titulu “kralj gafova”. Jedan od onih koji se pamti je kada je pogrešno izgovorio ime ruskog predsdnika Vladimira Putina i nazvao ga “Klutin”. Premijer Australije Skota Morisona tokom onlajn konferencije nazvao je “momak odozdo” aludirajući na činjenicu da se Morisonovo lice nalazilo u uglu ekrana.

Takođe, kamere su zabilježile da je Bajden zaspao tokom razgovora sa premijerom Izraela Naftalijem Benetom, a potom i na klimatskom samitu u Glazgovu. Dobio je i oštre kritike američke javnosti i kada je tokom dopremanja tijela ubijenih američkih vojnika iz Kabula gledao u sat.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Kisindžer o stanju u Ukrajini: Idealan bi bio neautralni status

JG

Grčke kompanije prešle na sistem plaćanja u rubljama

JG

Bijela kuća “pegla” izjavu Bajdena: Mislio je na snabdijevanje oružjem

DB

Kremlj “prozvao” Zapad: Izazvali ste globalnu krizu hrane!

DB

Vjerovali ili ne: U Albaniji nema prijava kandidata za predsjednika

JS

Erdogan: Turska plaća cijenu za NATO! Želimo korake, ne izjave

JS

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više