Foto: Srna
Društvo

Pantić među najuspješnijim pčelarima: Ljubav prema rojevima naslijedio od brata

Prinosi meda variraju od godine do godine, ali Sreten Pantić iz Olovskih Luka nastoji da ispoštuje svoje redovne kupce kod kojih je već stekao povjerenje, iako je lani cijena njegovog meda bila 30 KM po kilogramu.

Za sedamdesettrogodišnjeg Sretena Pantića, poznatog kao “pčelar Sreto”, poznavaoci pčelarstva govore da je “živa legenda” u svom poslu, a osvojena priznanja da je među najuspješnijima u BiH, iako nekada nije mogao ni zamisliti da će živjeti od pčela.

Ljubav prema ovom poslu sa prvim poklonjenim rojevima prenio je na njega preminuli brat Đorđe, koji je bio među četiri najbolja pčelara u bivšoj Jugoslaviji.

Nakon nemilih ratnih dešavanja Sreten se vratio na svoje ognjište u Olovske Luke kod Olova (Federacija BiH) i sa suprugom Milojkom počeo aktivno da se bavi pčelarstvom.

– Trenutno imamo 120 pčelinjih društava, jedan broj na bagremovoj paši u Zagonima kod Bijeljine, u pčelinjaku u selu Radačići, gdje je i oko 80 matica u oplodnjacima – ističe Pantić i poručuje da je područje Bratunca najbolje za pčelinju pašu.

On tvrdi da radi i više nego što treba u njegovim godinama, ali mu “desna ruka” – supruga Milojka u svakom trenutku priskače u pomoć.

– Kada se izvrca med, ona tri puta, svakih sedam dana, `splavi` i stavlja sterilnu gazu da bi pokupila vlagu, što naš med čini posebno kvalitetnim – objašnjava Sreten.

Pantić učestvuje na svim sajmovima meda u BiH i do sada je osvojio 11 zlatnih medalja, nešto manje srebrnih i bronzanih i niz zahvalnica i priznanja.

Ovaj uspješni pčelar tvrdi da kvalitet prodaje svaku robu, tako da njegovom medu nije potrebna reklama.

Prije nekoliko godina dobio je ukupno 8,5 tona meda i sve prodao kupcima kod svoje kuće.

Prinosi meda variraju od godine do godine, ali on nastoji da ispoštuje svoje redovne kupce kod kojih je već stekao povjerenje, iako je lani cijena njegovog meda bila 30 KM po kilogramu.

Više puta je nosio med na institute i laboratorije na ispitivanje da bi bio siguran šta i kako radi.

Foto: Srna

Pantića brine što je sve manje pravih pčelara, a sve više trgovaca medom, koji se razlikuju po kvalitetu meda.

“Pčelar Sreto”, u susret Svjetskom danu pčela, nije krio zadovoljstvo dosadašnjim unosom u košnice, i predviđa u šali, da će “ove godine i kamen mediti”, za razliku od protekle tri (loše) godine za pčelare.

Ne planira da proširi pčelinjak, jer pčelarstvo zahtijeva mnogo rada, što njemu godine i zdravlje više ne dozvoljavaju.

Sarađivao je sa njemačkim “Helpom” i isporučivao im rojeve, a za sada još radi na proizvodnji pčelinjih matica, čiji broj je sa ranijih 800 do 1.000 sada sveo na oko 600.

Pantić tvrdi da u njegovim oplodnjacima ima više genetika matica i da je najbolju dobio od svog prijatelja Pere iz Mostara, koja se pokazala kao najkvalitenija za sve prostore.

Nabavio je svu savremenu opremu, pomoću koje pakuje “eko-med”, a jedan broj matica poklanja prijateljima, mladim pčelarima.

Pantić naglašava da najviše pažnje treba posvetiti higijeni u košnicama i na lokacijama gdje su pčelinjaci, jer je nabitnije za čitavo čovječanstvo sačuvati pčele bez kojih nema života.

Za dezinfekciju pčelarske opreme i ramova on koristi tri odstotnu kaustičnu sodu, nove košnice opali plamenom, a krečem ili lugom posipa prostor u pčelinjaku, da bi sačuvao svoje “medonosno stado”.

– Ako čovjek nema ljubavi prema pčelama i strpljenja da neprestano brine i uči o njima, ne treba ni da počinje posao – poručuje ovaj uspješni pčelar.

Pantić je član Udruženja pčelara “Bor” u Olovu, koje jedno od boljih u federaciji BiH i okuplja četrdesetak pčelara.

Srna

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Nova disciplinska tužba protiv Gordane Tadić

DB

I sutra visoke temperature, na sjever i zapad BiH stižu oblaci

DB

Orsay ne odlazi iz BiH, nastavlja sa radom

JG

BiH: U pet mjeseci više turista za 87,3 odsto, najviše noćenja ostvarili turisti iz Srbije

JG

Idete na more u Hrvatsku: Evo šta (ne)smijete unijeti?

JG

Od sutra onlajn registracija mladih za jednokratnu pomoć od 100 KM

JG

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više