Foto: Pixabay/Ilustracija
Društvo

Zabrinjavajući odlazak domaće radne snage: Društvo mora da se mijenja

Domaće radnike ni dešavanja u svijetu, ni poljuljana ekonomija Evrope nisu omeli da bježe iz BiH, što potvrđuje i podatak da je za tri mjeseca zemlju napustilo više od 5.000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje u pronalasku posla domaćim radnicima u Sloveniji i Njemačkoj, evidentno je da kriza u svijetu nije zaustavila odlazak domaće radne snage u te zemlje već, naprotiv, dobija na snazi.

U Sloveniju je do kraja marta ove godine otišlo 4.886 radnika, što je za 1.805 više nego u istom periodu lani – kazali su “Glasu” u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.

Kada je riječ o Njemačkoj, Agencija ima podatke zaključno sa krajem aprila, a prema tim brojkama u tu zemlju otišla su da rade 162 medicinara, što je 19 više u odnosu na isti period godinu ranije.

To znači da je za prvi kvartal ove godine zemlju napustilo 5.048 radnika i otišlo na posao u dvije zemlje, što je 1.682 lica u prosjeku mjesečno. Ti podaci su još i poražavajući, jer je veliki broj radnika samostalno sebi pronalazio posao i odlazio u inostranstvo.

Ekonomisti ističu da ni određeni rast plata ne usporava odlazak domaće radne snage.

To po svemu sudeći ubrzava imigracije. I tako će biti dok plata ne dosegne 70 odsto kupovne moći u zemlji u koju ljudi idu. Srpska je sada, odnosno plata kod nas je na nekih 45 odsto kupovne moći plate u Njemačkoj. To znači da smo taman na toj granici da ljudi odavde masovno odlaze – rekao je “Glasu” ekonomista Marko Đogo.

Pojašnjava i da fond rada u Srpskoj nije do kraja iscrpljen.

– To je vrlo nesrećna situacija za ekonomiju, ako se smanjuje dugoročna stopa agregatne ponude. Odnosno, mi nikada nećemo postići ono što smo mogli prije dvije godine ako se ovi trendovi ne zaustave – naveo je Đogo.

Kada je riječ o prognozama, ističe da sve ide u tom pravdu da će oko 2025. godine domaće tržište radne snage u potpunosti da presuši, te da više neće imati ko da ode.

– Od 2013. godine kod nas je počeo masovni odlazak radne snage. I on svake godine dobija na snazi. Samo u Njemačku godišnje ode od 20.000 do 25.000 ljudi – naveo je Đogo.

Isto mišljenje dijeli i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji navodi da je u pandemiji virusa korona odlazak domaće radne snage bio smanjen zbog ograničenih kretanja.

– Sa jenjavanjem pandemije i uspostavljanjem normalnijih tokova došlo je do tražnje za radnicima. Moramo više računa voditi o radnoj snazi, a ne o radnim mjestima. Društvo kao cjelina mora da se mijenja. Te promjene bi usporile te procese – naveo je Ljuboja i dodao da će se odlazak radnika nastaviti, ali da nadležni moraju raditi da zaustave te procese i da mijenjaju odnos prema radniku.

On je rekao da velike ekonomije vape za radnicima, a na domaćem tržištu još postoji kvalitetna radna snaga, kako po obrazovnoj strukturi, tako i intelektualnim sposobnostima i kulturološkim osobinama.

– Lako se uklapamo u zapadne ekonomske, društvene i kulturološke sisteme, za razliku od radnika koji dolaze sa Bliskog istoka – naveo je Ljuboja.

Glas Srpske

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Skupština BORS: Usvojeno nekoliko zaključaka, čeka se odgovor institucija

DB

Stanivuković: Obustava gradnje na lokaciji kina Kozara dok preispitamo procedure

DB

Vlada RS: Predviđena isplata po 100 KM boračkim kategorijama i penzionerima

DB

Prognoza: Sutra pretežno sunčano i toplo, temperatura do 34 stepena

JG

Stanivuković: Ne mogu da oduzimam prava investitorima (VIDEO)

JG

Prevoznici u Srpskoj prekinuli bojkot: Postigli dogovor sa Vladom RS

JG

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više