Foto: Ljubinko Spasojević
SC priča

Vrelo Koreničko: Želimo sačuvati našu tradiciju i običaje, jer samo tako i postojimo (FOTO/VIDEO)

“Niko kao Ličani”, reći će vam mnogi. “Doduše sve po zaslugama”, reći će vam opet – mnogi. E tako su nas Ličani, po ko zna koji put, kao niko dočekali. O zaslugama nećemo govoriti, jer ne priliči, a i ovo nije priča o nama, već o Ličanima.

Ovo je još jedna priča Lička, priča o narodu  koji svoje običaje iznad svega čuva, njeguje i s koljena na koljeno ponosno prenosi. E, upravo te običaje i tradiciju na svoj način, ali sa puno žara, motiva, želje i truda prenosi i kroz svijet pronosi “Prosvjeta” pododbor Korenica.

 – Sve je krenulo 1998. godine. Danas brojimo nekih tridesetak članova. Šta da vam kažem, nastupamo svugdje, bili smo u Beogradu, bilo nam je lijepo, bili smo u manastiru Krka, tamo smo bili četiri dana, tu nam je bilo prelijepo. Imali smo organizovan odlazak u manastir Ostrog, obišli Mostar i Dubrovnik. I naravno redovno nastupamo na lokalnim manifestacijama – kaže predsjednica Koreničke “Prosvjete” Milica Glumac.

Foto: Ljubinko Spasojević

Rekoše nam išli su svugdje, još samo u Banjaluci bili nisu. Rekosmo im da se to primijeniti mora. Nadamo se da će se bar neko, a da gleda ovu našu priču  pokrenuti i ove mlade ljude, pune volje, želje i energije u naš grad pozvati. Da dođu, da nastupe, da običaje svoje predstave, da i mi vidimo, da naučimo jer isti smo narod pobogu, a opet toliko toga različitog jedni drugima ponuditi možemo. Počev od recimo, narodne nošnje, kaže Đurđa Žigić, članica Prosvjete

– Ja sam počela prije nekih četrnaest godina. Tada sam postala aktivan član. Svi iz moga društva su išli,  pa sam i ja krenula. I ostala. Imali smo svi želju da sačuvamo tradiciju, da pokažemo svijetu. Kako to izgleda kod nas, kako se pjeva, kako igra, pa smo tako išli svuda po Hrvatskoj, po Srbiji, i svugdje nam je bilo lijepo, da pokažemo kako se to kod nas radi. U toj smo namjeri čini mi se ipak uspjeli, jer gdje god dođemo svi nas pažljivo gledaju, s nama se slikaju, pogotovo kada smo bili u Beogradu, u defileu, kroz Knez Mihajlovu, svi su zastajali, slikali se. Nama je to bilo savršeno što neko cijeni sav taj naš trud i rad – kaže Đurđa Žigić napominjući da je interesovanje mladih u Koreničkom kraju za učešćem u radu SKD “Prosvjeta” zaista veliko, nadajući se da će svojim radom očuvati tradiciju i običaje ovog dijela Like.

Foto: Ljubinko Spasojević

Ovdje u Vrelu Koreničkom nalazi se Hram Uspenja Presvete Bogorodice iz 1904. godine. Prije ovog hrama ovdje je bila crkva brvnara. Ovaj hram je bio devastiran u Drugom svjetskom ratu. Obnovljen je tek početkom devedesetih.

– Dolaskom paroha  Dalibora Tanasića je uređen krov i hram upriličen za bogosluženje. Da bi 2014. godine, sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske  i opštine i naravno naših ljudi privatnika sa ovog prostora krenula ozbiljnija obnova, i sanacija vanjskog dijela, ali i iznutra, tako da smo završili fasadu, i crkva je iznutra uređenja što se tiče svodova, i kupola, zidova i poda, a postavili smo i privremeni ikonostas, koji nije izvorni, a imamo skicu kako je nekad izgledao, našli smo u arhivi u Zagrebu, pa se nadamo da ćemo obezbijediti sredstva da se napravi kako je nekada izgledao – veli paroh Korenički Nikola Malobabić.

Obilazimo hram. On već sada jako lijepo izgleda. Kroz svoju burnu istoriju više puta je rušen i skrnavljen, ali se uvijek iz pepela uzdizao.

Vjernici, kaže jerej Nikola Malobabić, dođu u crkvu svoju, iako sama  kultura upražnjavanja vjere nikada ovdje nije bila baš na visokom nivou. Nasljeđe je to iz prošlosti.  Najčešće se kaže jerej Nikola, okupe praznicima.

Upitasmo na kraju kakvo je stanje sa ostalim crkvama parohije Koreničke. Da li su obnovljene, da li obnova traje, da li je uopšte počela, i dokle smo sa obnovom pravoslavnih hramova na Koreničkokm području uopšte i stigli.

– Pa situacija je više nego loša. Otužno. To su hramovi koji su dugo zapušteni. Urušeni. Nešto se tu malo obnavlja, ali naša parohija je bila prebogata i sa hramovima i sa sveštenstvom, sada je situacija drugačija. Sada se obnavlja šest hramova, ali sve to ide dosta sporo. Hram u Korenici je porušen 1942. godine, obnova je krenula prije tri godine, zvonik je obnovljen, zidine su ostale. Porodica Drakulić, porijekom je odavde, žive u Beogradu i njihovom zaslugom se obnavlja upravo taj hram u Korenici – zbori na kraju paroh Nikola Malobabić

Foto: Ljubinko Spasojević

Na žalost Srba ovdje nema puno, ali u Vrelu Koreničkom se dobro drže. Obilaze se, pomažu. Kaže nam to zamjenik načelnika opštine Plitvička jezera iz reda srpskog naroda Milan Prica. Sreli smo ga na vrelu. I priču pravimo na mjestu gdje i Vrelo i Korenica i puno okolnih sela dobija vodu. Na pitanje kako žive Srbi danas ovdje, naš sagovornik odgovara da ukoliko ste vrijedni i zapnete, možete i ovdje u Vrelu Koreničkom, na prostoru opštine Plitvička jezera jako dobro živjeti. Puno se ljudi ovdje oslanja  na sam nacionalni park, koji je decenijama motor razvoja ovoga kraja. Uglavnom se živi od turizma i poljoprivrede, veli Prica, napominjući da su i ovdje spas evropski fondovi namijenjeni poljoprivrednim proizvođačima, ali da su se znatan broj mještana snašao i u turističkim vodama.

Ličani su vrijedan narod. To ih je i održalo, na škrtoj zemlji, nekada su i zime bile duge i jake, a snjegovi  veliki. Ličani bi na to dodali da su u međuvremenu mnogi od njih porasli pa su snjegovi sada manji, ali je i dalje ovaj kraj škrt, i valjalo se stotinama godina ovdje boriti. Uz sve nedaće koje su Srbe tokom istorije na ovim prostorima zadesile.

– Hajmo reći da je prije ovog nesretnog rata  u Lici živjelo preko 50.000 Srba, a danas tek pet hiljada. Mnoga sela su pusta ili polupusta, djeca se ne rađaju, stariji umiru, pa nije teško zaključiti šta nas čeka u budućnosti. Kao posljedica tih demografskih problema, u mnogim mjestima se zatvaraju škole, ukidaju se autobuske linije, zatvaraju trgovine, i bojim se da to ne vodi ka dobrome – zbori zamjenik župana Ličko-sinjske županije Milan Uzelac.

– Mlađe stanovništvo kako srpsko tako i hrvatsko odavde odlazi, pogotovo od ulaska Hrvatske u EU i to je nezaustavljiv proces. I bojim se da, na ove izazove, odgovor nema ni država – zaključuje Uzelac.

To jeste vidljivo u svim krajevima kojima smo prolazili, u mjestima u kojima smo snimali. Mladi ljudi ili odlaze ili su baš svojski zavrnuli rukave i bave se poljoprivedom, na veliko.  Zahvaljujući fondovima Evropske unije, ta priča zvana OPG u Hrvatskoj ipak ima svoju perspektivu. Uz  sve to, u ovom dijelu Like, ljudi se sve više bave turizmom.  Upravo u to smo se i sami uvjerili. Vremena se mijenaju, ljudi se snalaze ili odlaze. Kako je ko izabrao. Ko je otišao, kažu snašao se, ko je ostao isto se snašao, pa kome obojci kome lički opanci, ali to je jednostavno tako. I čini se da drugačije ne bi ni moglo, jer svako se vodio nekim svojim Putokazima. 

EltaTV/SC

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Opozicija predala zahtjev za ponovno brojanje za predsjednika RS (FOTO)

BS

CIK još sabira: Dodik ispred Trivićeve za 28.700 glasova, Cvijanovićeva ubjedljiva

BS

Aviokompanija Wizz Air zatvara bazu u Sarajevu

BS

Na poziv Dodika u Banjaluci iznenadni sastanak vladajuće koalicije u Srpskoj (FOTO/VIDEO)

SB

Predsjednik CIK: Zahtjevi za ponovno brojanje preuranjeni

BS

Oglasio se Radojičić o isključenju iz SNSD-a

SB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više