Izdvajamo

Monika Ponjavić: U susret Oskaru – Arrival


Uoči ovogodišnje dodjele Oskara, nagrade Američke filmske akademije, koju će ekskluzivno prenositi Elta TV u noći između 26. i 27. februara, portal SrpskaCafe predstavlja vam kandidate kroz pero kolumnistkinje Monike Ponjavić, koja će u društvu našeg muzičkog kritičara Nebojše Ristića, prenositi i komentarisati ovaj događaj. 

Iako načelno (antiratna) naučna fantastika, fokusirana na dolazak vanzemaljaca, novi film zanimljivog kanadskog reditelja Denija Vilneva (Denis Villeneuve) ipak je priča o komunikaciji i naporima koje moramo uložiti kako bismo razumjeli nekoga (ili u ovom slučaju nešto) čiji je identitet, izgled, misao, kontekst ili jezik potpuno drugačiji od našeg.

Težina tog kompleksnog zadatka, sa kojim se svi iznova suočavamo u našim kratkim životima, ovdje je pala na dva iskusna naučnika, lingvistu Luiz Benks (Amy Adams) i teorijskog fizičara Ijana Donelija (Jeremy Renner), vrhunske eksperte u datim oblastima, koji su gotovo preko noći dovedeni u Montanu, jedno od dvanaest žižnih mjesta na koje su takozvani „heptapodi“ odlučili da slete i ostvare prvi kontakt sa ljudima. Taj kontakt se ovdje ostvaruje putem pažljivo konstruisanih ideograma, ispisanih na staklenoj pregradi koja ujedno predstavlja i jedinu sponu, ali i fizičku barijeru postavljenu između dvije civilizacije čije priče kroz film pratimo. Kako jedna od njih vrijeme ne posmatra niti doživljava linearno, sasvim je logično da se takav podatak, u dizajnerskom smislu, odrazio i na vizuelni identitet njhovog jezika, koji je predstavljen u formi kružnog simbola. Ideja scenskog dizajnera, Patrisa Vermeta (Patrice Vermette), bila je stvoriti simbol, prilično stran ne samo našem poimanju stvarnosti, nego i našoj civilizaciji uopšte, a za koji publika neće moći na prvi pogled pretpostaviti da se radi o jeziku jer Luiz, kroz čiji lik pratimo razvoj događaja, to ne može pretpostaviti.

1

Sami znakovi se sastoje iz 12 različitih dijelova, što u kontekstu filma nosi simboličko značenje, ne samo zato što se ovaj broj ponavlja (12 svemirskih brodova, 12 različitih lokacija, 12 mogućih rješenja i riječi u rečenici itd.), nego zato što on prije svega predstavlja simbol za kosmički red, te broj koji se odnosi na vrijeme i prostor, dva parametra koja igraju prilično značajnu, ako ne i suštinsku ulogu u narativu ovog filma. Kako bi došla do jednako suštinskih odgovora, a kroz pitanja poput: Ko su oni? Zašto su tu? Šta im je cilj? Da li su turisti? Vojska? Ili diplomati? itd, Luiz mora osmisliti metodu komunikacije kojom će odgonetnuti da li ovi ideogrami predstavljaju puke žvrljotine ili je ipak riječ o jeziku. S tim u vezi, svaka od njenih seansi sa vanzemaljcima neobičnog i prefinjenog dizajna, takozvanim Abotom i Kostelom (Abbot & Costello), kako ih je Doneli nakon prve seanse prozvao (referenca na komičare sa početka 20. vijeka), snimljena je, dokumentovana i simultano analizirana širom svijeta od strane najboljih i najpametnijih, vodećih svjetskih stručnjaka. Međutim, ona, uprkos svemu, ostaje centar i glavno težište priče, čak i u onim trenucima kada na malim ekranima pratimo kako se haos postepeno razvija, osvajajući neumoljivo ostatak „slobodnog“ svijeta, a vlade diskutuju oko najboljeg načina na koji će se nositi sa problemom levitirajućih sarsena (kamen od kojeg je izgrađen Stonehendge).

2

Besprijekorni dizajn crnih jajolikih brodova neodoljivo podsjeća na Kjubrikov monolit, čija je primarna svrha ubrzati proces evolutivnog razvoja čovječanstva. Vođen sličnim pravilima koja definišu njegov dizajn, monolit Denija Vilneva, ima gotovo jednaku ulogu kao i monolit Stenlija Kjubrika – da podstakne prelazak čovjeka iz jednog nivoa spoznaje u drugi, povezujući na vrlo orginalan način različite segmente filma. Ovaj omaž, izveden na vrlo suptilan i pametan način, pored toga što svoje čvrsto uporište pronalazi u činjenici da je ovakva vrsta dizajna pun pogodak u kontekstu vanzemaljskih bića, prije svega zbog neodređenosti i misterije koju takav dizajn sa sobom nosi, teži i da ukaže na značaj glavne okosnice, ili bolje rečeno kamena temeljca Vilnevovog filma: civilizacija, odnosno, civilizovano društvo koje je tokom vremena doseglo novi stepen evolucije naspram onog iskonskog, necivilizovanog u nama.

3
Pored Kjubrika, snažan uticaj na vizuelni, ali i filozofski aspekt „Dolaska“ ostavio je i rad teologa, reditelja i filozofa, Terensa Malika (Terence Malick), čiji se esejistički filmovi, za razliku od filmova Denija Vilneva, uvijek kreću u istim okvirima, prateći manje više istu tematiku. Kombinujući vrlo spretno dva giganta filmske umjetnosti – „Odiseju u svemiru“ (2001: A Space Odyssey, 1968) i „Drvo života“ (eng. Tree of Life, 2011) – Vilnevu je, i pored gotovo besramnog kompiranja i prilagođavanja samog početka svog filma, pošlo za rukom ono što Nolanu (Christopher Nolan) izgleda nikada neće, da na nepretenciozan način stvori malo vizuelno i narativno remek djelo (uz zanemarivanje pokojeg klišea), pričajući jednostavnu i svedenu, gotovo bazičnu priču o čovjeku.

4

Kao i u „Odiseji“ i ovdje se u centru svega nalazi čovjek i njegova vječna borbia između razuma-racionalnog i haosa – iracionalnog. Takav arhetipski konflikt je u „Dolasku” sa mnogo nijansiranog stila prikazan kroz parabolu o sučeljavanju civilizacija, to jest susretu civilizacije nižeg stepena razvoja sa onom višeg. Podsjećajući takvom postavkom pomalo i na Lemov kapitalni „Solaris”, ovdje se kroz ilustraciju savremenog društva na blizak, neposredan i naturalistički način govori i o opštim problemima čovjeka i njegove prirode. Veoma je snažan stav autora po pitanju etičkog pristupa jednoj od ovako grandioznih istorijskih prekretnica, gdje se kroz glavne likove naučnika i lingviste provlače najuzvišenije karakteristike kako čovjeka kao bića, tako i civilizacije u najboljem svjetlu svog razvoja: odnos razumijevanja, saosjećanja, dobronamjerne želje za znanjem i otvorenosti. Nasuprot njima nam je prikazan haos necivilizovanog društva, koje u svom paničnom strahu, neznanju i zatvorenosti prijeti da potone u konflikt i anarhiju. Ta evokacija dihotomije dionizijskog i apolonskog duha još više učvršćuje jačinu parabole, kao i njenu univerzalnost. Ovakav pristup je, kroz jedan suptilan prikaz dva potpuno različita odgovora na pitanje šta je to rat, u lingvističkom i semantičkom smislu, utaban već na samom početku i postajaće sve jači kako se film bude primicao kraju.

5
Sa filmovima poput drame „Vatra” (Incendies, 2010), psihološkog trilera „Neprijatelj” (Enemy, 2013), trilera „Zatvorenici” (Prisoners, 2013), krimi drame „Sikario” (Sicario, 2015), naučno-fantastičnog “Dolaska”, brojnim nagradama ali i nominacijama, te izraženom pristupu režiji i formiranim stilom, rad Denija Vilneva, reditelja koji savršeno plovi raznim žanrovima, bi u nekoj budućnosti trebalo da nam bude na vrhu liste prioriteta kada govorimo o sedmoj umjetnosti.

Tekst napisala: Monika Ponjavić
Ocjena: 5/5

Monika Ponjavić je arhitekta, teatrolog, teoretičar audio-vizuelne umjetnosti i scenski dizajner. U slobodno vrijeme sadi baštu, spašava mačke i negoduje.

***ZABRANJENO JE PREUZIMANJE CIJELOG TEKSTA BEZ DOZVOLE REDAKCIJE. TEKST SE
MOŽE PREUZETI DJELIMIČNO, UZ NAVOĐENJE IZVORA SA LINKOM NA SAJT SRPSKACAFE.
SVAKO DRUGO PREUZIMANJE SMATRAĆE SE ZLOUPOTREBOM I PODLIJEŽE POKRETANJU 
TUŽBE.***

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Derbi završen trijumfom Crvene zvezde

SB

Cicipas prejak za Lajovića

SB

Novo iznenađenje: Pripremite se za snijeg večeras

SB

Pet decenija Sportske dvorane “Borik”! (FOTO/VIDEO)

SB

Brutalna tuča „grobara“ i „delija“ u centru Beograda, intervenisala policija

SB

Novak Đoković se povukao sa Mastersa u Madridu

SB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više