Pravoslavni i katolički hrišćani širom svijeta danas proslavljaju najveći praznik – Dan Hristovog vaskrsenja.
S obzirom da jedni praznike računaju po julijanskom, a drugi po gregorijanskom kalendaru, ovo nije čest slučaj. Kada su u pitanju nepokretni praznici razlika je uglavnom dvije nedjelje, dok klizni praznici mogu biti i u različitim mjesecima.
Poklapanje Uskrsa se dešava peti put u posljednjih deset godina. Vaskrs se prema oba kalendara isti dan slavio 2007, 2010, 2011. i 2014. godine.
U narednih pet godina datumi proslave Vaskrsa neće se poklapati.
Metoda za izračunavanje: Astrologija i matematika
Najjednostavnija tumačenja kažu da Uskrs pada u prvu nedjelju nakon punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice. Ipak, to nije sasvim tačno, jer se kod određivanja datuma koristi podatak iz tablica crkvenog kalendara, a ne prema astronomskoj pojavi punog Mjeseca. Razlika može da bude i do dva dana.
Proljećna ravnodnevnica je uglavnom mjerilo za tačnost kalendara – što je kalendar tačniji, datum ravnodnevnice je konstantniji. Ipak, pravoslavni Vaskrs nikad ne može doći prije jevrejskog praznika Pasha.
Prema tablicama crkvenog kalendara, katolički Uskrs mora da bude između 22. marta i 25. aprila, dok pravoslavci Vaskrs slave između 4. aprila i 8. maja.
Za kreiranje crkvenog kalendara koristi se drevni lunarni, a ne savremeni solarni kalendar. Za razliku od današnjeg kalendara u kome godina odgovara periodu revolucije Zemlje oko Sunca, lunarni kalendar zasnovan je na periodičnosti rotacije Mjeseca oko Zemlje.
Pri određivanju datuma Vaskrsa, koriste se tzv. epaktne tablice. Epakti označavaju broj dana za koliko solarna godina premašuje lunarnu. Najprostije, to je broj dana Mjesečeve starosti na početku svake nove godine.
Tablica za određivanje Uskrsa, razvijena je u 6. vijeku, a sadrži 19 pashalnih datuma iz koje se datum Vaskrsa čita na osnovu ostatka pri dijeljenju sa brojem 19. Metodu je razvio matematičar Dionizije Eksigus koji je zaslužan za izračunavanje godine Hristovog rođenja i uvođenje nove ere u računanje vremena.
Kakva veze imaju jevrejski praznici sa određivanjem datuma Vaskrsa?
Veza između pashalnog mjeseca i lunarnog kalendara i načina određivanja datuma Vaskrsa krije se u vjerovanju da je Isus vaskrasao u nedjelju, prvog radnog dana poslije jevrejskog Sabata. Hristovo raspeće, a potom i vaskrsnuće desilo se u vrijeme proljećnog praznika Pashe. Zato treba uzeti u obzir da Jevreji slave Pashu 14. dana mjeseca nisana koji određuju na osnovu lunarnog kalendara.
Iako se proteklih nekoliko decenija dosta raspravljalo o promjeni načina određivanja vaskršnje nedjelje i izbora jednog fiksnog datuma koji bi više odgovarao modernom kalendaru, metoda za izračunavanje ostala je ista.
Dakle, i katolici i pravoslavci na isti način određuju datum Vaskrsa, a glavna razlika je u tome što su jedni ostali vjerni gregorijanskom, a drugi julijanskom kalendaru.
Običaji i vjerovanja
Crkveni obredi kod hrišćana Istočne i Zapadne crkve danas se razlikuju. Ipak, treba uzeti u obzir da su se tokom godina i pod uticajem narodnih običaja, mijenjali i obredi. I jedni i drugi se za proslavu najradosnijeg hrišćanskog praznika pripremaju postom ili korizmom.
Korizma kod katolika počinje Čistom srijedom ili Pepelnicom, a završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak.
Kod pravoslavaca Časni post kreće Čistim ponedjeljkom, a završava Cvjetnom nedjeljom, dalje se nastavlja Velika ili Strašna sedmica, od Velikog ponedjeljka do Velike subote. Vaskršnji post traje sedam nedjelja i završava se pričešćem.
Glavno obilježje Vaskrsa, bez obzira da li ga slavite po starom ili novom kalendar su crvena jaja, posebno pripremljena za ovu svečanost. U tome se, kao i u svemu krije značajna simbolika, jer se smatra da je crvena boja hrišćana i crkve, te prema nekim vjerovanjima boja vaskrsenja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života.
Zato je važno da prvi zalogaj na Vaskšnje jutro bude kuvano jaje. Osim toga vjeruje se da djecu danas treba dotaći crvenim jajetom – da bi bila zdrava i rumena tokom cijele godine.
Jedno crveno jaje nekada se zakopavalo u njivu ili dvorište jer se vjerovalo da ima moć da sačuva usjeve tokom godine.
“Neobični običaji”
Na Vaskrs, rano ujutru ljudi su odlazili u crkve na jutrenje. U Rusiji je bio običaj da, ako se neko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu idu po njega, polivaju ga vodom, ili ga bacaju u rijeku. U 17. vijeku, Sinod Ruske crkve je posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je dovodio i do smrtnih posljedica.
Norvežani imaju običaj da na Uskrs rješavaju ubistva! Na televiziji se prikazuju kriminalistički filmovi, a časopisi objavljuju detektivske priče. Ovaj bizaran običaj usvojili su čak i proizvođači mlijeka, pa su se dosjetili da se čak i na tetrapaku objavljuju neriješeni slučajevi ubistava. Ma koliko nama ovo zvučalo čudno, običaji su običaji…
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.