Zgrade, rezidencije i stanovi u vlasništvu BiH širom svijeta drežde prazne i propadaju dok Ministarstvo inostranih poslova masno plaća najamnine za smještaj diplomata u objektima koji nerjetko prevazilaze njihove potrebe.
Nalazi Kancelarije za reviziju BiH ukazuju na to da institucije BiH nisu efikasne u upravljanju imovinom i troškovima smještaja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP). Slabosti u upravljanju imovinom i troškovima smještaja u DKP za posljedicu su imale rast troškova smještaja, propadanje imovine BiH i neujednačen životni standard zaposlenika.
MIP nema nikakav plan
I pored mnogobrojnih objekata kojima raspolaže Ministarstvo inostranih poslova većina
Ministarstvo inostranih poslova uopšte nema strateški plan rješavanja pitanja smještaja DKP zasnovan na kvalitetnim analizama potreba i tržišnih mogućnosti, kao ni jasno definisane kriterije i standarde koje objekti DKP trebaju ispunjavati
njih, tačnije u 56 diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH – zgrade ambasada, misija, konzulata, rezidencije i stanovi za funkcionere nije u vlasništvu BiH, nego se unajmljuje.
Zanimljivo je da se i pored povećanog broja smještajnih kapaciteta DKP u vlasništvu BiH, nisu značajnije smanjili troškovi zakupa koje MIP plaća za smještaj. Naprotiv, potrošnja je čak i veća. Glavni krivac za tako nešto je apatičnost ljudi u DKP i MSP, ali i nedostatak volje da se riješe dugogodišnji problem sa imovinom koja je u posjedu BiH.
Prema nalazima revizije Ministarstvo inostranih poslova uopšte nema strateški plan rješavanja pitanja smještaja DKP zasnovan na kvalitetnim analizama potreba i tržišnih mogućnosti, kao ni jasno definisane kriterije i standarde koje objekti DKP trebaju ispunjavati.
– MSP nije imalo ustaljenu praksu analize ekonomske isplativosti kupovine objekata DKP. Nakon donošenja političke odluke o kupovini objekta DKP, MIP nije radilo ekonomske analize kojim bi se utvrdila maksimalna ekonomski isplativa cijena objekta, odnosno cijene preko koje ne treba ići jer su troškovi smještaja u zakupu niži od troškova posjedovanja vlastitog objekta – navode u revizori.
Zakup umjesto sanacije
Ipak, najveći problem je neiskorišćenost slobodnih objekata koji su u vlasništvu BiH. Naime, čak sedam od 18 objekata koje BiH posjeduje još uvijek nije useljeno što stvara ogromne novčane gubitke, te dovodi do nepotrebne devastacije objekata.
– Četiri objekta BiH naslijeđena u sukcesiji imovine bivše SFRJ nisu useljeni ni pet godina od njihovog preuzimanja. Tri neuseljena objekta nedovoljno su zaštićeni, zahtijevaju hitnu sanaciju i ubrzano propadaju (Ambasada u Madridu, rezidencije u Beču i Budimpešti). Posljedica neuseljenosti objekata je njihovo ubrzano propadanje. Neuseljeni objekti su provaljivani i vandalizirani, a neki su pretrpjeli ogromne štete na isntalacijama. Odgađanje saniranja nastaleštete zahtijeva više sredstava za sanaciju i uzrokuje dodatni pad vrijednosti objekata. Pored toga, zakup koji se plaća u destinacijama u kojim imamo neuseljene objekte je dodatni trošak koji se mogao izbjeći, odnosno koji se mogao iskoristiti za rekonstrukciju objekata u vlasništvu BiH. Naprimjer, troškovi zakupa stana u kojem je smještena Ambasada BiH u Madridu od oktobra 2012. do sredine 2017. godine iznose skoro 300 000 KM, a za osposobljavanje objekta za njegovo useljenje u 2015. godini bilo je potrebno oko 185 000 KM – poručili su revizori.
Da članovi DKP-a ne vode računa i ne mare mnogo za uštede ni u useljenim objektima pokazuju primjeri gdje u pojedinim zgradama koje su u zakupu ima više kancelarija nego radnika.
Preveliki objekti za malo zaposlenih
– Čak ni u useljenim objektima nije iskorišten sav raspoloživi prostor. Na primjer, zgrade
Zgrada ambasade BiH u Beču ima 17 prostorija koje se mogu koristiti kao kancelarije, i u njoj je smješteno 10 zaposlenih, od kojih su dva vozača kojima ne treba posebna kancelarija
DKP u Briselu i u Beču imaju više kanlcelarija nego zaposlenika u DKP koja su smještena u tim gradovima. Tako, zgrada ambasade BiH u Beču ima 17 prostorija koje se mogu koristiti kao kancelarije (oko 375 m2 od ukupno 910 m2), i u njoj je smješteno 10 zaposlenih, od kojih su dva vozača kojima ne treba posebna kancelarija. Primjera je još mnogo, a ukoliko se, pak, promatra samo useljenost stambenih jedinica -rezidencija i stanova dolazimo do podatka da se ne koristi ni pola raspoloživog stambenog prostora. Razlog njihove neuseljenosti je što ti stambeni prostori nisu obnovljeni i opremljeni, ali i što zaposlenici DKP nisu zainteresovani za stanovanje u tim prostorima, niti ih po postojećim propisima na to neko može prinuditi – navodi se u revizorskom izvještaju.
Iz Ministarstva insotranih poslova napominju da u mnoge objekte nije moguće usliti jer su preuzeti u veoma lošem stanju i zahtijevaju mnogobrojne građavineske radove.
– Glavni razlog zbog kojeg se preuzeti objekti DKP odmah ne useljavaju je potreba za njihovom rekonstrukcijom i opremanjem. Nažalost, sredstva za ovu namjenu nisu uvijek blagovremeno odobrena i realizovana. Objekti stečeni sukcesijom imovine bivše Jugoslavije uglavnom su preuzeti u jako lošem stanju. Zemlje koje su ih koristile, znale su da će ih napustiti pa u njihovo održavanje nisu ulagale gotovo ništa – istakli su odgovorni u Ministarstvu inostranih poslova BiH.
J. Škrbić
Portal SrpskaCafe od sada pratite i putem naše Android aplikacije koju možete besplatno preuzeti ovdje
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.