I dok u Vladi Srpske usvajaju nove ekonomske reforme, one stare su 90 odsto stanovništva dovele u situaciju u kojoj su najosnovnije potrebe postale luksuz.
Tako je posljednjih 10 godina, pored svakodnevnih ekonomskih politika koje su obećavale prosperitet i blagostanje, osnovna potrošačka korpa postala skuplja za skoro 1 400 KM, odnosno, porasla sa 493 na 1 886 KM. U isto vrijeme prosječna plata je rasla za samo 300 KM. Da zlo bude veće, 827 KM, koliko je prema posljednjim podacima iznosila prosječna plata je samo privid i nerealna cifra, jer većina građana radi za platu od 400 do 500 KM.
Korpa želja
Takve podatke potvrđuje i naša sagovornica Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don”. Prema njenim riječima, za 90 odsto građana Srpske osnovne potrebe predstavljaju želje koje su za njih nedostižne. Zbog toga ona potrošačku korpu naziva i korpom želja, jer se na taj način bolje odražava trenutna pozicija stanovništva.
– Ogroman je nesrazmjer među primanjima građana, posebno među radnicima u javnoj upravi i proizvodnji. Dok oni koji rade u državnim institucijama povećavaju statistiku koja je nerealna. Prema podacima kojima raspolažemo za 90 odsto ljudi potrošačka korpa je samo spisak lijepih želja. Mi više ne govorimo o ekstremnom siromaštvu kao nekoj sporadičnoj pojavi. Mi smo došli u situaciju da najveći dio stanovništva jedva preživljava – navodi Marićeva.
Ona objašnjava da su u posljednjih 10 godina u RS najugroženiji postali penzioneri i radnici u proizvodnji, čija primanja obično ne prelaze 500 KM.
Stari dugovi stoje, novi se prave
– Svake godine nas uvjeravaju da su će se situacija popraviti. Vlada je i ove godine obavila razgovore sa socijalnim partnerima, pričalo se o položaju radnika, o životu građana, ali po
Mi smo svjedoci da su građani uzeli stvar u svoje ruke, ali na najgori mogući način, tako što odlaze odavde.
Murisa Marić
svemu sudeći mi ćemo opet završiti na istom. Ovdje je nezdrava sredina. Od sindikata, preko poslodavaca do Vlade niko neće da mijenja nešto na bolje. Zavladala je opšta nebriga za građane, koji usljed takvog stanja žive život nedostojan čovjeka u kome je kino ili pozorište za većinu privilegija – rekla je Marićeva.
Prema njenim riječima, posljedice politike koja je dovela građane do nepodnošljive situacije su itekako vidljive, a negativne konotacije će tek uslijediti.
– Mi smo svjedoci da su građani uzeli stvar u svoje ruke, ali na najgori mogući način, tako što odlaze odavde. Za to vrijeme niko ne reaguje, ponavljaju se iste priče o ekonomskim reformama, a građani žive svakim danom sve gore. Ako se nastavi ovako mi ne možemo očekivati nikakvu budućnost, osim gerijatrije u koju se pretvaramo – zaključila je Marićeva.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodi da se smo svjedoci stvaranja još jednog budžeta i ekonomske politike Vlade RS koji opet imaju namjenu samo da isfinansiraju dug i radnike javnog sektora, a sve ostalo je upitno. Kako kaže, u vrijeme kad građani žive najgore u posljednjih 10 godina nema ne postoje nikakve naznake da bi u budućnosti moglo biti bolje.
– Mi živimo u ambijentu u kojem se zna koliko novca treba za javne službe, koliko treba da vratimo i to je to. Ako pogledamo orginalne prihode na koje oni računaju i ono što nisu izmirili u ovoj i planiraju prenijati na sljedeću godinu bojim se da tu ne ostaje novca za bilo kakav ekonomski razvoj i podsticaj – rekao je Pavlović.
Razvojni budžet iluzija
Pored toga, smatra on, ova Vlada nema ni cilj da se uhvati u koštac sa problemima i da ih rješava. To najbolje pokazuje primjer iz Budžeta za 2017. godinu gdje je bilo predviđeno 44 miliona za podsticaj zapošljavanja i kompanija koje imaju izvozne performanse.
– Ako uzmamo u obzir da je to predstavljalo manje od tri odsto orginalnih prihoda, to znači da je problem nezaposlenosti za Vladu RS jednako proporcionalan izdvajanjima za njegovo rješavanje. Tako da, govoriti o razvojnom budžetu gdje nemamo jasno definisane parametre podrške razvojnom sektoru je iluzorno. Vi morate imati razvojne ciljeve koje hoćete da ostvarite budžetom, a ako nemate ciljeve i definisana sredstva po kom osnovu onda imate razvojni budžet. To je suština. Jednostavno, budžet je ovdje samo okrenut samo servisiranju dugova i ličnih dohodaka uposlenika javnog sektora koji predstavljaju glasačku mašinu – objasnio je Pavlović.
J. Šrkbić
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.