Ideja se rodila sasvim slučajno. Bio sam nezadovoljan instrumentom koji sam imao, pa sam htio da kupim neki novi. Tragajući po oglasima za bubnjeve, naletio sam na čovjeka u Srbiji koji se bavi ovim čime se ja sad bavim, “na prvu” totalno otkinem za tim te odlučim da uložim finansije koje sam u izradu svog instrumenta, navodi u intervjuu za SrpskaCafe Alen Radošević, bubnjar iz Prijedora, koji se pod pseudonimom Aura jedini u BiH bavi izradom doboša za ovaj instrument.
Alen kaže da mu nije bilo teško da shvati osnove kako se pravi instrument ovakvog tipa, s obzirom na to da je inženjerske struke. Ipak, kako to već biva na početku, nije sve bilo baš tako jednostavno.
– Problem je bio taj što za njegovu izradu nisam imao potreban alat, pa sam za svaki korak u izradi morao da idem od majstora do majstora, da bih na kraju došao do nekog rezultata. Kada sam shvatio da to “nešto” što sam pravio daje zvuk, sreći nije bilo kraja. Ideja je dobila ime Aura, koja, eto, živi već par godina – zadovoljno konstatuje ovaj mladi muzičar.
o Kako si se uopšte zainteresovao za bubnjeve?
– Ekipa iz srednje škole je odlučila da formira bend, pa je neko morao da svira i bubanj (smijeh). Taj mi je instrument uvijek bio interesantan, pa sam kao samouk naučio sve što sada znam. Mada, sve je to i dalje u granicama amaterskog sviranja.
o Koliko dugo sviraš ovaj instrument i kroz koje si bendove prošao?
– Kao što rekoh, proces odrastanja uz bubnjeve traje od srednje škole, sa par prekida u sviranju, jer ranije je bilo teško početi sa sviranjem bubnjeva ili praviti bend – uvijek nekome smetaš. Krpili smo se uvijek za prostor za vježbanje, dok se nije oformila vježbaonica u gradu, to je bio preporod.
Bilo je mnogo bendova, nisu u pitanju nikakva zvučna imena, ali svaki od njih nosi neke lijepe uspomene sa sobom. Najznačajniji bendovi sa kojima sam imao autorski izraz su Moynemonic i Jah Balebaroshi. Ostali bendovi su bili više cover tipa – za dušu i tijelo.
o Kada govorimo o izradi doboša, od koga si naučio kako se to radi?
– Kao i sviranje bubnjeva, i ovo sam učio sam. Koristeći alate inženjerske struke, došao sam do procesa izrade, a kasnije je sve bila čista nadogradnja znanja. Internet nudi dosta toga, samo treba tražiti na pravim mjestima. I sada mislim da još uvijek nisam sve naučio i da svaki dan učim. Kroz svaki napravljeni instrument naučim nešto novo i to je ono što me gura naprijed.
o Kako uopšte izgleda taj proces, postoji li više nekakvih “stilova” ili načina?
– Uh, široko pitanje (smijeh). Postoji više vrsta izrade doboša, tj. shellova ili školjki za doboše. To je malo teže objasniti bubnjarima koji odluče da kupe nešto ovakvo, osim ako bubnjar sam nije već edukovan o tome kakve sve izrade shellova postoje.
Ukratko, najzastupljenija je izrada od furnira, to su bubnjevi koji se najčešće sreću u trgovinama muzičke opreme. Postoji izrada bubnjeva od punog drveta, na više različitih načina i metoda izrade; lijepljenje blokova, savijanje daske u oblik bubnjeva ili dubljenje bubnja iz komada drveta.
o Kako to utiče na konačni proizvod i koji način izrade ti koristiš?
– Svaki od ovih sistema izrade ima svoje prednosti i mane i daje jasne razlike u zvuku, sve zavisi šta sviračevo uvo voli. Danas je to malo napredovalo, pa custom firme za izradu bubnjeva koriste i druge materijale, kao što su plastika, staklo, kompozitni materijali, pa čak i betoni.
Ja se bavim tzv. stave metodom izrade doboša, a to je metoda lijepljenja vertikalnih blokova drveta. Sam proces izrade instrumenta ovom metodom se sastoji od obrade i sječenja drveta, spajanja lijepljenjem, obrade u oblik instrumenta željenih karakteristika, brušenja, farbanja/lakiranja u željeni finiš, obrade ivica, bušenja rupa za dijelove doboša, montaža dijelova, štimanja instrumenta – i uživanja u zvuku.
o Šta je najbitnije kod izrade doboša?
– Pravilan izbor drveta i izbor kvalitetnih dijelova je najvažnija stvar, od toga sve kreće, ostalo je samo vještina izrade. Pored zvuka jako pazim na estetiku, jer je prvi, vizuelni utisak, veoma bitan. Ukoliko nekoga zanima kako to izgleda i zvuči, može da posjeti Aurin Facebook i Instagram profil, kao i YouTube kanal.
o Koliko ti vremena otprilike treba da napraviš jedan doboš?
– Zavisi od kompleksnosti izrade, ali najčešće uspijem završiti instrument za manje od mjesec dana. Problem mi predstavljaju dijelovi, u našoj zemlji skoro da se nikako ne mogu nabaviti te sam prinuđen da ih nabavljam van granica. To mi uzima dosta energije i vremena, ali stižem nekako.
o Radiš li po narudžbi i šta sve nudiš potencijalnim kupcima, odnosno, muzičarima?
– Pošto je koncept Aure baziran na custom izradi instrumenata, kupac može da bira sve dijelove instrumenta po želji. Time postižem da je svaki instrument unikatan i priča za sebe. Naravno, ja sam tu sa savjetima o izboru drveta i svega ostalog, u zavisnosti šta bubnjar želi i kojom se vrstom muzike bavi.
o S obzirom na to da ti Aura nije “osnovni” posao, da li ti oduzima mnogo vremena?
– Da, Aura mi je “drugi” posao. Vrijeme provedeno u izradi instrumenata mi je izduvni ventil za sve obaveze u toku dana. Ponekad ne bude lako sa posla ući u radionicu, ali kada se nešto voli, onda prepreka nema. Vrijeme je uvijek nešto čega nikad dosta, ali smatram da je vrijeme provedeno u stvaranju instrumenata korisno uloženo vrijeme.
o Planiraš li da jednog dana proširiš proizvodnju i okreneš se samo tom poslu?
– Svakako da nakon ovolikog broja izrađenih instrumenata i gomile riječi pohvale i podrške razmišljaš o tome da bi nekada mogao samo time da se baviš. Ali, ne žurim, idem korak po korak, pa gdje se zaustavim. Gledam da konstantno ulažem u stvari vezane za Auru, pa će vrijeme pokazati šta će biti konačan ishod. Cilj mi je da u skorije vrijeme počnem sa izradom svojih setova, čime bi Aura dobila jednu cjelinu i samim tim skočila za stepenicu više.
o Postoje li neki proizvođači na koje gledaš kao uzore?
– Kao i u životu, tako važi i za ovo – nemam uzore. Osnovni cilj mi je da ideje u svojoj glavi i ideje bubnjara koji žele moj instrument pretočim u stvarnost te da, na obostrano zadovoljstvo, uradimo pravu stvar. Naravno, pratim rad ljudi koji se ovim bave, pogotovo rad ljudi sa prostora Balkana. Ekipa pravi fantastične instrumente! Što se tiče prostora BIH, koliko znam, u zemlji sam jedini koji se ovim bavi, što je u jednu ruku dobro, a u drugu ne, jer svaka “konkurencija” je dobra, ako je zdrava.
Savo Drakulić
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.