Visokoobrazovani ljudi u Srbiji nemaju dovoljno znanja srpskog jezika, kojim se služe tokom cijelog radnog vijeka.
Rekao je ovo predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić te dodao da je “jezička kultura slaba i kod većine fakultetski obrazovanih ljudi”.
– Razlog za to je činjenica da fakultetsko obrazovanje kod nas danas ne podrazumijeva i obavezu da čovjek sa takvim obrazovanjem mora dobro da vlada srpskim standardnim jezikom i da zna da ga koristi u svojoj struci i društvu uopšte – rekao je Tanasić.
On je izjavio da o srpskom jeziku često ne znaju ništa ili znaju vrlo malo oni koji donose važne odluke u vezi sa srpskim jezikom.
– Otuda i posljedica da je država donosila pogrešne odluke i time činila teško popravljive štete, nasuprot činjenici da je Odbor preporučivao drugačije. Kao što svi Srbi misle da o fudbalu znaju bolje od stručnjaka, izgleda da državna administracija misli da o srpskom jeziku zna sve i više od struke – naveo je on.
Tanasić je dodao da je vidljivo da u Srbiji umjesto utvrđene jezičke politike postoje zapuštenost i nebriga, što ne može da se vidi u drugim evropskim državama.
– Kakav nam je jezik administracije, jezik većine sredstava informisanja, jezik javnog i političkog života ili status srpskog jezika u svjetskim slavističkim centrima, kakav je status ćirilice? – zapitao je Tanasić.
On je rekao da se zalaže za uvođenje srpskog jezika na sve fakultete, napominjući da naučni radovi vrve od gramatičkih i drugih grešaka.
Tanasić je naveo da je teško razumjeti činjenicu da su svi fakulteti shvatili neophodnost izučavanja stranih jezika, a da poznavanje srpskog nije značajno.
– Zamislite da se srpski jezik ne izučava na studijama novinarstva, scenskih umjetnosti ili prava – rekao je Tanasić, dodajući da je poražavajuća činjenica da srpski jezik nije obavezan predmet ni na stranim filologijama, gdje se obrazuju budući nastavnici i prevodioci.
On je podsjetio da je Odbor za standardizaciju srpskog jezika često upozoravao na loš status srpskog jezika u Srbiji – slabo poznavanje standardnog i službenog, te slaba funkcionalna pismenost i niska svijest o njegovom značaju u životu.
Tanasić je rekao da bi ka osmišljenijem i nacionalno odgovornijem vođenju jezičke politike vodio već davno urađeni prijedlog izmjena Zakona o jeziku i pismu u Ministarstvu kulture i informisanja, koji bi pomogao da se bolje uredi status srpskog jezika i ćirilice u službenoj upotrebi.
Odbor za standardizaciju srpskog jezika je lingvistički institut čiji je cilj očuvanje i njegovanje srpskog jezika.
Osnivači Odbora su Srpska akademija nauka i umetnosti, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Matica srpska, Institut za srpski jezik u Beogradu, filološki fakulteti u Beogradu i Prištini i filozofski fakulteti u Novom Sadu, Nikšiću, Nišu, Istočnom Sarajevu i Banjaluci, kao i Univerzitet u Kragujevcu i Srpska književna zadruga.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.