Izgradnjom kružnog toka na ukrštanju ulica Isaije Mitrovića, Solunske i Skendera Kulenovića, u blizini Policijske uprave, značajno će rasteretiti saobraćaj u gradu na Vrbasu, a stručnjaci kažu da su Banjaluci pored ovog najpotrebniji kružni tokovi na Bulevaru i kod „Lesnine“.
Predsjednik Udruženja „Banjalučki taxi“ Dragan Purišić za SrpskaCafe kaže da se na ovim mjestima nalazi saobraćajni „čep“ i da su kružne raskrsnice tu neophodne.
– Kružni tok bi dobrodošao i na raskrsnici Kastela i Tržnice, ali tu bi veliki problem napravili pješaci. Aleja Svetog Save i Ulica Vuka Karadžića su i dalje preopterećene i treba vidjeti da li bi taj problem riješili kružni tokovi kod Narodnog pozorišta Srpske i stare zgrade Vlade RS – kazao je Purišić.
On dodaje da su izgrađeni kružni tokovi u posljednje tri godine mnogo pomogle vozačima. Najveće rasterećenje napravljeno je na raskrsnici kod „Sirana“.
– Kružni tok je tu zaista bio potreban. Ispod Starčevice nije bilo velikih zastoja, ali nam je ipak kružni tok mnogo pomogao, baš kao i onaj kod Rebrovca. Semafor na tom mjestu je stvarao mnogo problema – istakao je Purišić.
I njegov kolega Darko Vučić iz „Euro taxija“ smatra da bi kružni tok na Bulevaru riješio mnogo saobraćajnih problema. On dodaje da je kružna raskrsnica bila neophodna i kod Policijske uprave.
– Gdje god nađeš zgodno mjesto, tu kružni tok posadi. Potreban nam je i jedan na raskrsnici Vojvode Momčila i Kninske, kod Gimnazije. Kružni tok je najbolje moguće rješenje za svaki grad. Dopunske trake su takođe idealno rješenje – smatra Vučić.
Načelnik odjeljenje za saobraćaj i puteve u Gradu Banjaluka Slaviša Sandić za naš portal kaže da je Grad sa „Putevima RS“ potpisao ugovore za izgradnju još tri kružna toka.
– Sva tri kružna toka biće izgrađena na magistralnom putu. Prvi će biti kod „Lesnine“, drugi na Bulevaru Milutina Milankovića, kod kafića „Duo“, a treći na „T“ raskrsnici na skretanju za Prijedor, kod SuperKorta – ističe Sandić.
On dodaje da su u toku i provjere za izgradnju kružnog toka u Kninskoj ulica i kod „Metala“. Sandić ističe da je Bulevaru potreban kružni tok, ali dodaje da je to veća investicija i da Grad sada nema para za to.
Direkgor Agencije za bezbjednost u saobraćaju Milija Radović za SrpskaCafe kaže da svaku izgradnju kružnog toka treba da prati ozbiljna studija koja pokazuje kakva je protočnost saobraćaja, kakva je bezbjednost i kakav je uticaj pješaka na saobraćaj na tom mjestu.
– Kružni tokovi moraju da ispune dva uslova – da obezbijede protočnost saobraćaja i da saobraćaj bude bezbjedan. Protočnost podrazumijeva više proračuna, odnosno mjerenja broja vozila u jutarnjim i popodnevnim satima. Bojim se da se kod nas nedovoljno ispituje protočnost kružnih tokova – kazao je Radović.
On smatra da ne treba svaku raskrsnicu pretvarati u kružni tok. Veliki problem, nastavlja Radović, predstavljaju i dvotračni kružni tokovi poput onih na Laušu i na Petrićevcu.
– Takvi kružni tokovi imaju puno konfliktnih tačaka. Otežan je izlazak iz unutrašnje u vanjsku traku. U Sloveniji su zabranjene dvotračne kružne rasrksnice, a umjesto njih grade se turbo kružni tokovi u kojima nema preplitanja unutrašnje i vanjske trake – ističe Radović.
Intenzivan pješački soabraćaj je, dodaje on, problem za sve kružne tokove i to se najbolje vidi u Aleji Svetog Save. Dovoljno je, navodi on, da naiđe nekoliko grupa pješaka u roku od dvije ili tri minute i da se raskrsnica blokira.
– Moraju se provjeriti svi parametri. Šta ako dobijemo veće zagušenje nego što je trenutno? Infrastruktura je skupa. Kada se nešto uradi, neće se mijenjati narednih nekoliko godina – zaključio je Radović.
Goran Dakić / SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.