Srpski državnik i istoričar Jovan Ristić (1831-1899), vođa Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata 19. vijeka, član Društva srpske slovesnosti i Srpske kraljevske akademije, umro je 5. septembra 1889. godine.
Jovan Ristić je dva puta bio regent i četiri puta premijer Srbije.
Poslije okončanja studija u Francuskoj i na njemačkom univerzitetu u Hajdelbergu, Ristić se vratio u otadžbinu i ubrzo bio postavljen za šefa srpskog Poslanstva u Istanbulu.
Tokom boravka u Turskoj od 1861. do 1867. godine, Ristić je uspješno okončao duge pregovore o povlačenju turskih garnizona iz gradova Srbije. On je potom postao ministar inostranih poslova Kneževine Srbije, a od 1867. do 1888. godine bio je, sa prekidima, premijer Kneževine i Kraljevine Srbije.
Jovan Ristić je 1868. godine postao namjesnik maloljetnog kneza Milana Obrenovića, a od 1889. i maloljetnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao regent kneza Milana, Ristić je najviše doprinio donošenju novog Ustava 1869, dok je 1878. godine uspješno zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu.
On je 1881. godine odbio da potpiše trgovinski sporazum sa Austrougarskom, smatrajući da će takav dokument Srbiju učiniti ekonomski previše zavisnom od Crno-žute monarhije, zbog čega je podnio ostavku na položaj predsjednika Vlade.
Jovan Ristić je, po povratku na vlast 1887. godine i kasnije kao regent kralja Aleksandra Obrenovića, nastojao da Srbija oslonac nađe u Rusiji, a u unutrašnjoj politici je pokušao da suzbije uticaj radikala. Ristić je položaj regenta napustio 1893, kad je kralj Aleksandar uz podršku radikala izvršio državni udar i zaveo apsolutistički režim.
NJegova najpoznatija djela su: “Spoljašnji odnosi Srbije 1848-1872” i “Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost 1875-1878”.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.