Velika škola u Beogradu, koja je prerasla u Beogradski univerzitet, osnovana je na današnji dan 1863. godine.
Škola je imala Filozofski, Pravni i Tehnički fakultet, a nastava je održavana u Kapetan Mišinom zdanju. Prerasla je u Univerzitet u Beogradu 1905. godine, kada je propisano i otvaranje Medicinskog, Bogoslovskog i Poljoprivrednog fakulteta.
Velika škola je zakonom od 24. septembra 1863. godine navedena kao nasljednik Liceja, dotadašnje najviše škole u Kneževini Srbiji koja je bila smještena u Konaku kneginje Ljubice.
Škola je bila definisana kao “naučno zavedenje za više i stručno izobraženje”, odnosno naučni zavod za više i stručno obrazovanje.
Vrhovna vlast bio je ministar prosvjete, a Velikom školom su neposredno rukovodili rektor i Akademijski savet.
Rektora je postavljao vladar, a prvi rektor bio je Konstantin Branković.
Velika škola je po osnivanju imala tri odjeljenja, odnosno fakulteta: Filozofski fakultet, Tehnički fakultet i Pravni fakultet. Programi su se u znatnoj mjeri preklapali, tako da su studenti uglavnom dobijali opšte obrazovanje, a premalo pravo stručno.
Tokom vremena znatno je povećana samouprava Velike škole.
U Kneževini, potom Kraljevini Srbiji, Velika škola imala je značajnu reputaciju, koja je, zahvaljujući istaknutim nastavnicima, prelazila državne granice i poprimala i evropske razmjere.
Najistaknutiji nastavnici školovali su se na vodećim inostranim univerzitetima, a potom su, sa katedri Velike škole, održavali intenzivnu saradnju sa svojim ranijim profesorima i kolegama u inostranstvu.
Velika škola je napredovala tokom četiri decenije i postala preteča Univerziteta, ali ipak ni do kraja svog postojanja nije dostigla dovoljan nivo da preraste u univerzitet, već je on formiran 1905. godine, kada je kralj Petar Prvi 27. februara potpisao ukaz o proglašenju prethodno izglasanog Zakona o Univerzitetu.
Zakon je garantovao autonomiju Univerziteta, proklamujući da su “nastavnici slobodni u izlaganju svoje nauke”.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.