Psiholozi već dugo koriste pojam inteligencija, koju je teško definisati, jer je većina ljudi obično zamijenjuje s pameću iako bi zapravo bilo tačnije govoriti o bistrini.
Stručnjaci ukazuju da je nerijetko slučaj da nepismena osoba ima bolje rezultate na testovima inteligencije od fakultetskog profesora.
Inače, testovi inteligencije uvedeni su u prvoj polovini prošlog vijeka u Americi i riječ je o nizu pitanja klasifikovanih u nekoliko kategorija, piše portal Moj doktor.
Iako često osporavani, testovi se i danas koriste pri upisu na fakultete, pri zapošljavanju…
Odavno je poznato da postoji više vrsta inteligencije, među kojima su prostorna (snalaženje u prostoru), govorna (rječitost, vještina govorništva), matematička (nadarenost za brojke), muzička (talenat za muziku), apstraktna (opšta ili generalna).
Međutim, psiholog Danijel Goleman je u svojoj knjizi 1995. godine uveo novi pojam – emocionalna inteligencija, a riječ je o sposobnosti razumijevanja osjećaja, i svojih i tuđih.
Tačnije, kako kažu psiholozi, radi se o samosvjesti, samomotivaciji i samokontroli.
Istraživanja su pokazala da opšta inteligencija nije nužno povezana s emocionalnom, jer ponekad visoko inteligentnim osobama na vodećim mjestima nedostaje razumijevanja tuđih motiva, nastojanja i težnji, odnosno nedostaje im saosjećanje.
Međutim, saosjećanje se može uvježbati, a psiholozi savjetuju da osoba ne misli da se svijet vrti samo oko nje, osoba mora manje da kritikuje, a češće da hvali, treba da bude iskrena prema sebi i drugima, da izbjegava naređivanje i kontrolisanje i da bude promišljena, po principu “ispeci, pa reci”.
Tanjug
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.