Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine otvorila je pitanje duplih funkcija u Bosni i Hercegovini i na kolegijumu CIK-a donijeće odluku o izradi baze svih funkcionera izvršne vlasti na svim nivoima, a koje planira pozvati da se, u slučaju da imaju i zakonodavnu funkciju, jedne odreknu.
O ovome se razgovaralo na posljednjoj sjednici CIK-a, ali među članovima nije postignuta saglasnost kako to uraditi. Prijedlog Suada Arnautovića da se odmah donese zaključak o izradi takve baze i pošalje pismo funkcionerima da se opredijele za jednu funkciju nije prošao, s tim da je zaključeno da se o tome razgovara na kolegijumu CIK-a, pripremi materijal i tek onda odluči jer se radi o vrlo složenom pitanju i preplitanju nekoliko zakona.
Ono što je sigurno jeste da će baza svih funkcionera koji imaju izvršnu funkciju biti izrađena, međutim članovi CIK-a imaju različita viđenja o tome da li je CIK ta institucija koja funkcionere može pozvati da se odreknu jedne od funkcija ili, pak, to treba uraditi neko drugi.
U svakom slučaju odluka bi trebalo da bude donesena iduće sedmice.
– Nezakonito je to da istovremeno dvije grane vlasti vrše osobe koje su izabrane u zakonodavnu i izabrane u izvršnu vlast. To je potpuno nezakonito i suprotno Izbornom zakonu – rekao je Arnautović, dodajući da i CIK učestvuje u tim nezakonitostima ne preduzimajući ništa da se to pitanje riješi.
Kada je riječ o duplim funkcijama, članovi CIK-a su istakli da je to masovno u Bosni i Hercegovini, te da se na određeni način mora reagovati. Kako su naglasili, takvih slučajeva ima na svim nivoima vlasti – od lokalnog, preko kantonalnog, entitetskog pa do državnog nivoa. Primjera radi, nespojivo je da neko bude zamjenik načelnika ili gradonačelnika, a istovremeno poslanik, kao i slučajevi u Federaciji BiH gdje je, recimo, Marinko Čavara, predsjednik FBiH, istovremeno i poslanik, i gdje pojedini ministri u Vladi FBiH imaju poslanički mandat.
– To je ozbiljno pitanje za ovu državu. Mi moramo dati našoj službi zadatak da počne ulaziti u problematiku onoga što nama stvara probleme. Mi nismo dozvolili duple funkcije, ali je problem da neko ko je izabran na funkciju drži neke tehničke mandate – rekla je Irena Hadžiabdić, član CIK-a, dodajući da nije jasno da li CIK može oduzeti mandate ili ne.
Slično kao i Hadžiabdićeva, i Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, koji je tražio da se o tom pitanju odlučuje na kolegijumu CIK-a, a ne na sjednici, smatra da CIK nema mandat da traži od funkcionera da se odreknu funkcije, ali da svakako to pitanje treba otvoriti, razmotriti i na kraju donijeti konačnu odluku.
– To je pitanje koje je u javnosti otvoreno već neko vrijeme. Ono se pretvorilo u suprotnost onoga što je bio cilj i intencija zakonodavca da u nekom prelaznom periodu osobe koje osvoje mandat na novim izborima, a prije toga su bili nositelji izvršnih funkcija, mogu istovremeno zadržati obje funkcije dok se ne konstituiše nova vlast. Međutim, u BiH imamo situaciju da se rezultati ne implementiraju po više godina na različitim nivoima vlasti – rekao je Bakalar.
Ono što bi moglo predstavljati problem članovima CIK-a kod odlučivanja da li će ili ne pozvati funkcionere da se odreknu jedne od funkcija je činjenica da je svaki nivo vlasti u BiH različito riješio to pitanje. Entitetski i državni zakoni o državnoj službi, zakoni o lokalnoj samoupravi, Izborni zakon, itd, samo su dio akata kojima se ovo pitanje rješava u Bosni i Hercegovini.
nezavisne.com
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.