Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva. Tog dana Isus Hrisos je i osuđen i razapet na Golgoti, gdje je umro. Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.
Ovaj dan je za sve hrišćane dan strogog posta, a oni koji poštuju pravila, u znak žalosti, pripremaju hranu na vodi ili čak uopšte ne jedu i ne piju do zalaska sunca.
Kod pravoslavaca je običaj da se na Veliki petak zaustave svi poslovi i u kući i u polju. Tada se ne pjeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Vaskrsa, nedjelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Takođe, na Veliki petak se farbaju jaja i to u crvenu boju koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove i novog života koji se rađa iz njegove svjesne žrtve.
Postoji i običaj da devojčici, koja ima sedam godina, na Veliki petak valja kosu uplesti pod vrbom ili gredom, kako bi bolje rasla. Sedma godina je, prema vjerovanju, prekretnica u životu djevojčica i dječaka, jer tada prelaze u drugo životno stanje.
Ovaj dan hrišćanske žalosti je i posljednji i najznačajnijih u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svijet, a njegova smrt je uvod u radost vaskrsenja koje se ove godine obilježava 19. aprila.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.