EU pojačala je sankcije protiv Bjelorusije zbog prinudnog slijetanja aviona Rajanera u Minsk. Od 21. juna, 78 beloruskih pojedinaca i osam entiteta dodato je na spisak ljudi i kompanija pod zabranom putovanja i zamrzavanjem imovina u EU.
EU već zabranjuje bjeloruskom avio-prevozniku da koristi njihove vazdušne prostore i aerodrome. Dalje ekonomske sankcije razmotriće lideri EU kada se sastanu samitu 24 juna.
Kakav bi uticaj ograničenja leta mogao da ima na Bjelorusiju?
Prema veb stranici za praćenje vazduhoplovstva Flightradar24, iznad Bjelorusije je prošle sedmice proletilo oko 3 300 letova, od kojih je 660 letilo za tu zemlju. Bjelorusija prima prihod od avio-kompanja koje ulaze u njen vazdušni prostor do 70 000 evra dnevno, prema Džonu Grantu iz kompanije za vazduhoplovnu analitiku OAG, prenosi BBC.
Gubitak ove sume novca, kako kaže bio bi “neprijatnost” ali ne bi imao značajan uticaj na ekonomiju Bjelorusije.
Umjesto da lete iznad Bjelorusije, avio-kompanije imaju mogućnost da koriste vazdušni prostor Litvanije ili Letonije, bez produžavanja leta, tako da nastali dodatni troškovi goriva ne bi bili veliki.
Mape koje pokazuju putanje leta, pokazuju da se neke avio-kompanije sada preusmjeravaju kako bi izbjegle Bjelorusiju.
Rusija je ključni saveznik Bjelorusije, i ona je 27. i 28. maja uskratila ulaz u svoj vazdušni prostor dvjema avio-kompanijama jer su planirale da izbjegnu prelet preko Bjelorusije da bi došle do Moskve.
Koje druge mjere razmatra EU?
Lideri EU razmotriće dalje ekonomske sankcije kada se sastanu na dvodnevnom samitu 24. juna. Mjere će vjerovatno obuhvatati mjere protiv izvoza kalijuma, kao i izvoz duvanski proizvoda i naftnih derivata. Procjenjuje se da Bjelorusija raspolaže sa 20 odsto svjetskih rezervi kalijuma, a ovog proizvoda je jedan od glavnih izvora deviza za Bjelorusiju.
Kakve sankcije protiv Bjelorusije već postoje?
EU je prvi put uvela restriktivne mjere protiv Bjelorusije 2004. godine, nakon nestanka dva opoziciona političara, novinara i biznismena nekoliko godina ranije. To je uključivalo embargo na oružje i zabranu izvoza robe povezane sa unutrašnjom represijom.
EU je uvela više sankcije protiv Bjelorusije 1. oktobra 2020. godine, kao odogovor na “brutalnost bjeloruskih vlasti i kao podršku demokratskim pravima bjeloruskog naroda”.
Ova ograničenja, zabrana putovanja i zamrzavanje imovine protiv pojedinaca i entiteta povezanih sa vladom Aleksandra Lukašenka, od tada su proširena.
Od juna 2021. godine, EU primjenjuje ograničenja na ukupno 166 osoba i 15 entiteta.
Onima sa liste zabranjen je ulazak ili tranzit kroz teritorije EU i njihova imovina u EU je zamrznuta. Pored toga, građanima i kompanijama EU zabranjeno je stavljanje sredstava na raspolaganje bilo kom pojedincu ili kompaniji sa spiska.
Da li i druge zemlje imaju sankcije protiv Bjelorusije?
Ujedinjeno Kraljevstvo je proširilo svoje sankcije prema Bjelorusiji 21. juna dodavanjem još 11 ljudi i dva entiteta na svoj spisak. Ograničenja Velike Britanije sada obuhvataju 99 ljudi i devet organizacija.
Američko ministarstvo finansija takođe je saopštilo da proširuje sankcije protiv Bjelorusije, ciljajući 16 bjeloruskih pojedinaca i pet entiteta.
SAD imaju sankcije protiv Bjelorusije od 2006. godine. One su pooštrene 2008. godine, a proširene su u oktobru 2020. godine na 24 osobe, kao odgovor na predsjedničke izbore 9. avgusta i naknadno suzbijanje protesta opozicije.
Grupa bogatih država G7, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, SAD i Britanija, 27. marta objavila je izjavu u kojoj poziva na “odgovornost za postupke bjeloruskih vlasti“ i prijeti “daljim sankcijama prema potrebi”.
Nova.rs
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.