U Pešti je 14. januara 1826. godine pokrenuta inicijativa za osnovanje Matice srpske na ideju Jovana Hadžića (pseudonim Miloš Svetić) i bogatih srpskih peštanskih i budimskih trgovaca Gavrila Božitovca, Jovana Demetrovića, Josifa Milovuka, Petra Rajića, Andrije Rozmirovića i Đorđa Stankovića.
To književno i kulturno društvo, koje je odigralo ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini, ubrzo je počelo da izdaje “Letopis Matice srpske”, najstariji srpski književni časopis.
Matica je 1864. godine preseljena u Novi Sad, gdje se nalazi i sada.
Potreba nacionalne homogenizacije, prosvjećivanja, kao i izdavanja srpskih knjiga bili su osnovni razlozi za formiranje ovakvog društva.
Neposredni povod za osnivanje Matice srpske predstavljala je potreba za preuzimanjem časopisa “Serbske letopisi” (kasnijeg “Letopisa Matice srpske”), najstarijeg srpskog književnog časopisa i tada jedinog srpskog glasila, kome je pretilo gašenje.
Matica srpska djeluje danas i na teritoriji Republike Srpske, kao i u Crnoj Gori.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.