Jovan Sterija Popović, jedan od najvećih srpskih komediografa svih vremena, umro je na današnji dan 1856. godine.
Iako se smatra osnivačem srpske drame, on je mnogo važniji kao komediograf, jer se tu ogledao njegov književni talent.
Komedije “Laža i paralaža”,”Tvrdica”, “Pokondirena tikva”, “Zla žena”, “Ženidba i udadba”, “Kir Janja”, “Rodoljupci”, “Beograd nekad i sad” i danas su redovne na repertoarima srpskih pozorišta.
Popović je u svojim komedijima ismijavao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo i nadriučenost.
Poslije završenih studija prava u Kežmarku u Slovačkoj, radio je kao advokat u rodnom Vršcu, potom je prešao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu, pa u Beogradu.
Kao načelnik Ministarstva prosvjete Srbije obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja.
Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije “Smrt Stefana Dečanskog”. U početku je pisao pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je “Romanom bez romana” napustio romantičarsku i avanturističku književnost.
U komediji, smatraju kritičari, Sterija je nadmašio sve ono što je u srpskoj književnosti stvoreno prije njega.
On je pisac sa velikom književnom kulturom, prvi je objektivno i kritički posmatrao savremeni život srpskog društva.
U sklopu obilježavanja 150 godina od rođenja i 100 godina od smrti Jovana Sterije Popovića u Novom Sadu je 1956. godine osnovan festival “Sterijino pozorje”.
I danas, ovaj festival, na kome pozorišta iz zemlje i inostranstva učestvuju sa djelima srpskih i stranih pisaca važi za najznačajniju pozorišnu manifestaciju u Srbiji.
SRNA
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.