Mladi inženjer poljoprivrede i individualni poljoprivredni proizvođač Miroslav Crnobrnja iz Usoraca za vikend je svečano obilježio kraj berbe kupina na svojoj plantaži.
– To nam je postala tradicija, jer već četiri godine obilježavamo kraj berbe tako što pozovemo porodicu, kumove, prijatelje, saradnike da dođu ovdje, da uberemo plodove i da se na kraju dana družimo – rekao je Crnobrnja.
Cilj upravo i jeste druženje, jer kako Crnobrnja kaže, posao kao posao se lako završi, a kada se vrijedne ruke slože sve se može.
Posebno je ponosan na najmlađu „radnu snagu“, od kojih su neki učili kako se beru kupine, neki su samo posmatrali, pojedini poveli pjesme i uveseljavali društvo, a svi su se tokom akcije rado sladili ovim sočnim plodovima.
– Sezona je bila malo lošija ove godine u odnosu na prošlu, ali generalno biljna proizvodnja jeste najteža proizvodnja kada je u pitanju agrarni sektor. Radi se sve pod vedrim nebom, s tim što na plantaži ne radim nikakvu hemijsku zaštitu pesticidima, insekticidima, pa sam osuđen na dar prirode – kazuje Crnobrnja.
Napominje da koliko priroda njemu pruži, toliko i on uzme od nje.
– Krajem juna imali smo veliku tuču grada, gdje smo u trenutku ostali bez tridesetak odsto roda. Poslije toga bio je veliki broj sunčanih dana, visoke temperature su išle i do 40 stepeni, gdje je na našoj parceli veliki broj sadnica izgorio. A položaj plantaže jeste takav da je čitav dan pod suncem – priča Crnobrnja.
Na plantaži ima oko 250 sadnica kupine, tri sorte: Džambo, Čačanska bestrna i Čester.
– Sa sadnicama sorte Čester proširivao sam plantažu, jer mi se ona kroz proizvodnju vina najbolje pokazala, dosta je otporna sorta i ono što je bitno dosta je bogata sa prirodnim šećerima – objašnjava Crnobrnja.
Ovaj vrijedni, mladi agronom na svom imanju proizvodi kupinovo vino, liker od kupina, rakiju od kupina, džem od kupina, a u planu ima i proizvodnju hladno cijeđenog soka od kupina, kao i čaj od svježeg lista kupine.
Plan mu je da iz godine u godinu postepeno širi svoju proizvodnju, kako bi jednog dana imao reprezentativan pogon proizvodnje kupinovog vina u njegovim Usorcima.
– Za sada sam jedini proizvođač kupina na teritoriji mjesne zajednice Usorci, koja pripada opštini Oštra Luka koja je inače bogata sa zasadima kupina – priča Crnobrnja.
Upravo tu, na jednoj od plantaža kupina, 2015. godine Miroslav je odradio svoju prvu studentsku praksu i zavolio posao koji se radi oko uzgoja kupina.
– Na toj plantaži sam bio dosta u kontaktu sa proizvođačima kupina na teritoriji Oštre Luke i u razgovoru sa njima saznao sam da im je najveći problem otkupna cijena. Ta informacija u meni je kliknula i automatski sam želio da isključim taj faktor rizika. Odlučio sam da od sirovine radim preradu i proizvodim proizvod dodane vrijednosti – otkrio nam je Crnobrnja svoja studentska razmišljanja.
Dodao je da je u početku proizvodio samo kupinovo vino, a kasnije je proširio asortiman.
– Prvi zasad sam podigao 2016. godine od nekih stotinjak sadnica, a već 2017. dočekao me je jak minus, te mi je veći dio sadnica propao, jer je korijen izmrzao – rekao je Miroslav.
Naglasio je da ga taj događaj nije demotivisao, već naprotiv bio mu je dodatni motiv da nastavi dalje ka ostvarenju svoga cilja.
– Meni je to uvijek kroz život bilo jasno da ne može sve da ide kao med i mlijeko, da čovjek mora da se bori – kazuje nam Miroslav.
Nastavio je dalje korak po korak i od 30-ak litara kupinovog vina koliko je na početku proizvodio, prošle godine je imao preko 400 litara. Ove godine čeka da vidi konačnu situaciju u proizvodnji vina zbog smanjenog prinosa, ali napominje nam da je optimističan, jer kupina ove godine „baca“ dosta šećera.
Povjerava nam da je početnu recepturu dobio od brata iz Vršca, a kasnije je sam nastavio da eksperimentiše i istražuje proizvodnju vina i načine kako da poboljša ukus, izgled, miris, teksturu vina, što mu zaista nije bio lak posao.
– Prvo sam išao prema svom ukusu i vjerovao sam da bi se on mogao dopasti većini ljudi koje poznajem, a smatram ih za dobre poznavaoce vina. Nisam imao čak ni tremu kada smo porodično organizovali degustaciju sa prijateljima, jer sve i da nisam naišao na dobru reakciju, bio sam spreman da nastavim dalje da tragam za dobrom recepturom. Ali drago mi je da im je vino „leglo na prvu“ – ispričao nam je Crnobrnja neke od dijelova svojih početaka proizvodnje kupinovog vina.
Dodao je da su i kupci prepoznali trud koji je uložio, ali i neizmjernu ljubav koju posvećuje kako plantaži, tako i procesu prerade kupine, proizvodnji vina, likera, rakije. Trenutno, kako nam je kazao, nema problema sa plasmanom proizvoda s obzirom na odnos proizvedene količine i kvaliteta proizvoda.
– Bez obzira što uspijevam da prodam sve što proizvedem, jedan dio proizvoda ostavljam za promociju, jer ona nije ništa manje značajan korak u tom cijelom proizvodnom ciklusu. Koristim svaku priliku kada su sajmovi, izložbene radionice da učestvujem sa svojim proizvodima – rekao je Crnobrnja i napomenuo da veliku podršku ima od strane Poljoprivrednog klastera “Una-Sana”.
Objasnio nam je da kupinu još nazivaju i “gvozdenim” voćem, jer obiluje vitaminom C, antioksidansima, a koristi se i u borbi protiv anemije.
– Jedna šaka kupina da se pojede dnevno dovoljan je unos vitamnina C za taj dan. A oni koji piju jednu čašicu kupinovog vina biće „gvozdeni ljudi“ – kazao nam je Crnobrnja.
Bez podrške, istakao je, ne bi sve ovako izgledalo.
– Od samog početka porodica je bila najjača karika, oni su mi bili vjetar u leđa. Kada se nešto radi sa ljubavlju, u zajedništvu, sa voljom i u slozi dosta je to drugačije, a i utiče na kvalitet proizvoda – rekao je Crnobrnja.
Naglašava kako mu je u rodnim Usorcima najljepše kada ga jutrom budi cvrkut ptica i da kada tako započne dan ništa mu nije teško, kao i da ne planira da napušta rodnu grudu.
– Ja sam sve naslijedio, ova zemlja je sveta! Ovu zemlju je prije mene obrađivao moj otac, a prije njega moj djed. Borili su se da što više zemlje pretvore u obradivu površinu, da se izgradi kuća, pomoćni objekti, da struja, voda i put dođu u naš kraj… Morate priznati to nije malo. Moja dužnost i mog brata i moje sestre, je da to održavamo, njegujemo, da se lijepo slažemo i da uz rad vjerujemo u svoje ciljeve – ispričao nam je Crnobrnja.
Izuzetno mu je drago što i po završetku Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci ima podršku svojih profesora, naglašava Crnobrnja, i dodaje da su baš oni tokom studiranja prepoznali i podržali viziju koju je on imao.
– Vjerovali su u mene kada mi je to bilo najpotrebnije. Kada je neko čovjek prema vama, vi to cijenite i sve što ste naumili da uradite ide dosta lakše. Često i danas koristimo svaku priliku da se vidimo i popričamo, bilo uz neobaveznu kafu, neko stručno usavršavanje, promociju proizvoda ili kao danas u zasadu kupine gdje ćemo zajedno zahvaliti prirodi na svemu što nam je podarila – priča Crnobrnja.
Prvi put u posjeti poljoprivrednom gazdinstvu Crnobrnja i završnoj berbi kupina bio je redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Aleksandar Ostojić.
– Vrlo je lijep osjećaj kada vas student pozove na svoje imanje, a istovremeno je i izuzetna čast. Naručito kada naši studenti pokrenu svoj vlastiti posao, trude se da uspiju u ovom vremenu punom izazova i bave se proizvodnjom hrane koja postaje sve značajnija. Pandemija, klimatske promjene i novonastale svjetske situacije su nam pokazale da će proizvodnja hrane biti nešto veoma bitno u skorijoj budućnosti – kazao je Ostojić.
Oduševljenje svojim studentom nije krila ni vanredna profesorica Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Vesna Mrdalj, koja je po drugi put bila na završnoj berbi kupina i otkrila nam da ovaj mladi čovjek nikada nije oklijevao da se uhvati u koštac sa problemima koji su mu se našli na putu.
– Njegova spremnost kako da riješi sve probleme sa kojima se susretao čini ga još zrelijim i sposobnijim čovjekom, a sudeći po onome šta planira u budućnosti mislim da je na dobrom putu da postane pravi ruralni lider koji će svojim primjerom da ohrabri i druge mlade proizvođače sa ovog područja da krenu njegovim putem – istakla je Mrdaljeva.
SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.