Veliki srpski prosvjetitelj Dositej Obradović (1742-1811) stigao je 6. avgusta 1807. godine u Beograd, a dočekali su ga najveći predstavnici Srba tog doba na čelu sa voždom Karađorđem Petrovićem.
Dositej je stigao tokom Prvog srpskog ustanka iz Zemuna, nakon putovanja u Beč, Pariz i London.
Mnogo Beograđana sišlo je na pristanište, a gradski topovi objavili su dolazak Dositeja, koji je ubrzo počeo veliki prosvjetiteljski rad u oslobođenoj Srbiji.
Organizovao je Veliku školu i bio prvi ministar prosvjete u Srbiji, a kad je umro 1811. godine ispraćen je svečanije nego iko u ondašnjem Beogradu.
U povorci za sandukom bio je i Karađorđe.
Dositej je sahranjen u porti Saborne crkve.
Uz sve svoje znanje, Dositej je bio popečitelj prosveštenija (ministar prosvjete) u Praviteljstvujuščem sovjetu serbskom i autor svečane pjesme “Vostani Serbije”.
Rođen je u rumunskom dijelu Banata – tadašnjem Austrijskom carstvu. Školovao se za kaluđera, ali je napustio taj poziv i krenuo na putovanja po cijeloj Evropi, gdje je primio ideje evropskog prosvjetiteljstva i racionalizma.
Ponesen tim idejama, radio je na prosvjećivanju svog naroda, prevodio razna djela među kojima su najpoznatije Ezopove basne, a potom je i sam pisao, prvenstveno djela programskog tipa, među kojima je najpoznatije “Život i priključenija”.
Dositej je najpotpuniji i najizrazitiji predstavnik onog dijela srpskog naroda koji u racionalističkoj kulturi Zapadne Evrope vidi svoj uzor i ideal.
Kao učitelj i domaći vaspitač ili kao manastirski gost, obišao je gotovo cijeli Balkan i Malu Aziju, zatim Italiju, NJemačku, Francusku, Englesku, Austriju i Rusiju.
U Smirni je proveo tri godine kao đak čuvene grčke bogoslovske škole Jeroteja Dendrina. Na Krfu je dobro naučio grčki jezik, književnost i filozofiju.
Putovao je još u Pariz, London i Rusiju, gdje je bio pozvan za nastavnika.
Značajan događaj zbio se 1. septembra 1808. godine, kada je u Beogradu počela sa radom Velika škola. Na svečanom otvaranju Dositej je govorio O “dolžnom počitaniju k naukam” da bi već sutradan vrsni intelektualci onoga vremena Ivan Jugović, Sima Milutinović Sarajlija, Miljko Radonić i Lazar Vojinović započeli nastavu.
Prvi učenici su bili Karađorđev sin Aleksa, sinovi ostalih ustaničkih vođa Milenka Stojkovića, Jakova Nenadovića, Mladena Milovanovića, Vase Čarapića, zatim Vuk Karadžić, Lazar Arsenijević Batalaka i drugi koji će se kasnije, u razdoblju vladavine kneza Miloša Obrenovića, istaći u javnom životu i dati značajan doprinos razvitku obnovljene Srbije.
Dositej je aktivno učestvovao u pripremi zakona nove države, obavljao dužnost nadziratelja učilišta, a od 11. januara 1811. godine i dužnost prvog ministra prosvjete obnovljene Srbije.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.