Foto: Ilustracija
Globus

Kojim zemljama preti “fiskalna smrt” zbog dužničke krize?


Velike ekonomije koje ne uspiju da se pozabave svojim rastućim problemima duga umrijeće “fiskalnom smrću”, upozorio je američki ekonomista Artur Lafer, iz “Lafer Tengler Investmentsa”.

U intervjuu za CNBC on je predvidio “deceniju duga”, dodajući da je kriza zaduživanja zahvatila i razvijene i zemlje u razvoju i da se neće “dobro završiti”.

Sponzorisano

– Globalni dug je porastao za 100 biliona dolara u odnosu na prije deset godina i dostigao rekord od 307,4 biliona dolara prošlog septembra, zbog najvećeg rasta globalnih kamatnih stopa u posljednjih 40 godina – naveo je ekonomista.

On je istakao da se više od 80 odsto tog povećanja odnosi na zemlje koje važe za bogate, poput SAD, Velike Britanije, Francuske i Japana, zbog nekontrolisanog gomilanja duga. Kina, Indija i Brazil zabilježile su najizraženiji rast zaduživanja među tržištima u razvoju.

– Može se očekivati da neke od većih zemalja koje se ne pozabave svojim dugovima na vrijeme, umru sporom fiskalnom smrću -rekao je Lafer, dodajući da bi moglo da se dogodi da bankrotiraju neke ekonomije u usponu.

Dok su zemlje sa niskim dohotkom izložene velikom riziku od dugova, otplata duga bi bila posebno problematična za zemlje sa visokim dohotkom zbog starenja stanovništva i nedostatka radne snage.

Najnoviji izvještaj Instituta za međunarodne finansije pokazuje da je udio duga dostigao nevjerovatnih 336% svjetskog BDP-a u poređenju sa prosječnim odnosom duga prema BDP-u od 110% u 2012. za napredne ekonomije i 35% za tržišta u razvoju.

RT Balkan

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Nova pucnjava u Briselu, poginuo mladić

JM

Austrija: Novi detalji o Sirijcu koji je ubio tinejdžera

JM

Peskov o detaljima telefonskog razgovora Putina i Trampa

JM

Makron zatražio hitan sastanak evropskih lidera

JM

Od 1. aprila nova pravila za ulazak robe u EU

SB

U ovoj zemlji se najmanje radi, a najbolje živi

SB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više