Za nekog ko se ponaša glupo, ludo, ko je naivan ili smušen, često u BiH znaju reći da je “pao sa kruške”.
Zbog čega je baš ova voćka “izašla na loš glas” i zašto se ne kaže na primjer “pao sa jabuke” ili “pao sa višnje”, nego baš “pao sa kruške”?
O ovome zapravo postoji interesantna priča koja seže duboko u prošlost. A odgovor se krije u srpskom narodnom vjerovanju o biljkama.
U knjizi “Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama” profesor Veselin Čajkanović, čuveni etnolog, filolog i član Srpske kraljevske akademije zabilježio je da srpski narod ima jako negativan stav prema kruški.
– U suprotnosti sa jabukom, kruška se smatra za zlo drvo, za drvo zlih demona – zapisao je on.
Dokaze za ovo nalazimo i u narodnim pričama – pod kruškom se skupljaju demoni, u njenoj krošnji se kriju vještice, a zbog svoje magijske moći ona privlači raznorazne akrepe, pa i samu smrt.
Čajkanović je smatrao da je kruška u prošlosti, “u staroj religiji, izvjesno, imala bolji ugled i čak uživala izvjestan kult”, ali da se to vremenom promijenilo i da narod na nju generalno gleda kao na “zlo drvo”.
I tu dolazimo do razloga zbog kojeg neko ko se ponaša nerazumno “pada baš sa kruške”. Niko razborit i normalan ne bi želio da se nađe u njenoj krošnji, u društvu demona, vještica, đavola… pa da onda još padne sa nje, zar ne?
Slično objašnjenje daje i poznati srpski lingvista Milan Šipka u knjizi “Zašto se kaže?” koji navodi da se izraz “pao sa kruške” koristi u značenju: “zbunjen, smeten, smušen”, kao i da “nisam (nisi, nije itd.) pao s kruške” znači “nisam (nisi, nije itd.) lud, glup, ograničen i slično”, prenosi Glas Srpske.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.