Svake godine u proljeće proslavljamo najradosniji hrišćanski praznik – Vaskrs, u čast Hristovog vaskrsnuća. Pada u vrijeme buđenja prirode kada je ovo godišnje doba već ozelenilo prirodu, a mi intezivno provodimo vrijeme sa najmilijima i trudimo se da ispoštujemo sve običaje.
Pripreme za ovaj praznik se razlikuju u zavisnosti od običaja, ali ono što je zajedničko je Veliki, tj. Vaskršnji (Časni) post koji traje 7 sedmica. Tradicionalno, pripremanja za sam Vaskrs počinju na Veliki četvrtak, dan pričešća, a nastavljaju se preko Velikog petka, do nedjelje, dana kada je po vjerovanju Isus Hrist vaskrsao.
Odluka za praznovanje ovog dana donesena je zaslugom svetog cara Konstantina i koristi se u hrišćanskom svijetu već 17 vijekova, a najvažnije je sljedeće: Vaskrs se uvijek slavi nakon proljećne ravnodnevnice u sedmici poslije punog mjeseca, poslije jevrejskog proljećnog praznika Pashe, a četvrti uslov je da se slavi u nedjelju. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja (prije Blagovijesti i poslije Đurđevdana).
Zanimljivo je da u Srbiji postoji nekoliko prihvaćenih naziva za ovaj praznik. Tu je naravno Uskrs, koji vodi porijeklo iz narodnog jezika, Vaskrs, porijeklom iz srpskoslovenskog i Voskres, porijeklom iz ruskoslovenskog, koji je i dalje u upotrebi u crkvi. U narodu se i danas paralelno koristi Uskrs i Vaskrs, ali u pozdravu neće se koristiti narodni oblik Uskrs, nego samo Vaskrs i Voskres, pa ćete reći “Hristos voskrese” ili “Hristos vaskrse”.
Ako se dotaknemo istorije praznika, primijetićemo da su Hrišćani na Istoku i na Zapadu slavili zajedno Vaskrs do 1582. godine kada je reformom uveden gregorijanski kalendar koji je razbio to jedinstvo.
U različitim dijelovima sveta se njeguju različiti običaji, a neki od njih su sljedeći: u Bugarskoj će najstarija žena u porodici pomilovati prvim crvenim jajetom svako dijete za zdravlje i snagu, u Njemačkoj se kuće dekorišu granama ukrašenim obojenim jajima, a za najmlađe se u bašte skrivaju korpe s jajima i čokoladnim figuricama, dok se u Italiji tradicionalno jede posebna uskršnja Torta di Pasqueta, slani kolač s kuvanim jajima i špinatom.
U Grčkoj se priprema vaskršnja supa od jagnjećih iznutrica Magiritsa, a Grci sa Krfa na Vaskrs bacaju lonce kroz prozor.
Jedan od najstarijih hrišćanskih običaja za Vaskrs je farbanje jaja ujutru na Veliki petak. Bojena jaja se pominju prvi put u 12. vijeku, a kod nas tek negde u 16. veku i običaj je da se prvo jaje farba u crvenu boju, u spomen na nevino prolivenu krv i vaskrsenja Hristovo, a takođe je simbol radosti i života.
Zove se “čuvarkuća” i čuva se tokom cijele godine, do sljedećeg Vaskrsa. Kako mu i samo ime kaže, pazi kuću i sve ukućane, a po nekim vjerovanjima poseduje i magijske moći koje teraju sve što nije dobro. Jaja mogu biti ofarbana industrijskim bojama, ali i različitim prirodnim biljem, od kojih je najpoznatija lukovina. Određene vrste povrća, voćnih bobica i začina daju čitavu paletu divnih boja i različitih tonova.
U tom slučaju, u vodu za kuvanje treba dodati određene dijelova biljaka, bobice ili sokove, a posebno pomoću listića i cvjetića, jer su oni osnovni element proljeća. Odlazak na pijacu ili u baštu u potragu za izvorom prirodnih boja jedan je od omiljenih zajedničkih momenata sa našim bakama, strinama, ujnama, tetkama.
Žutu boju, na primjer, možemo dobiti od cvjetova kamilice ili kurkume u prahu, lukovine, lišća mlječike, koprive, narandžastu ili mrku od ljuske crnog luka, crvene aleve paprike, orahovine i cerove kore, crvenu od crvenog voća ili čaja od šipka, zelenu od listova špinata, sjemena koprive, zelenog čaja, a plavu od cvijeta presličice. Naravno, postoji još mnogo različitih načina za dobijanje boja, ali ovo su neke od osnovnih
Običaji za Vaskrs nalažu da na dan ovog praznika ručak počinje kucanjem jajima i to je hrana kojom se prvo treba omrsiti, a potom jesti ostale đakonije. Ko god da dođe u kuću, treba ga darivati i kucati se sa njim, što važi i za odlazak u goste.
To je dan radosti, veselja, zabave i druženja među ljudima i svako domaćinstvo priprema svečani ručak.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.