Da Hrvatska nema namjeru da odustane od Trgovske gore, kao lokacije za skladištenje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško”, potvrđuje se iz dana u dan, uprkos činjenici da je izabrana lokacija uz samu granicu sa BiH i uz zaštićeni predio oko rijeke Une, a stručnjaci i stanovništvo u neposrednoj blizini strahuju da bi veoma lako skladište moglo prerasti u trajno odlagalište.
Hrvatska je, naime, vlasnik polovine elektrane u Sloveniji i obavezna je da preuzme polovinu otpada, zbog čega sprovodi pripreme za skladištenje tog radioaktivnog, ali i institucionalnog otpada dok se, istovremeno, u BiH vodi borba na nekoliko frontova kako bi se stalo u kraj tim namjerama.
I dok se čeka veoma važna studija uticaja na životnu sredinu, iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE “Krško” je objavljeno da je planirano da redovni rad odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada počne 2051. godine.
Iz Fonda su naveli da je odabir lokacije za odlagalište dugotrajan proces te da je planirano da pripremne aktivnosti počnu nakon što se osiguraju uslovi za sigurno dugoročno skladištenje radioaktivnog otpada u centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac. Dodali su i to da je izrada prijedloga smjernica za određivanje lokacije odlagališta u toku, nakon čega će se početi s pripremom programa istraživanja i razvoja za uspostavljanje odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj, a prijedlog se očekuje početkom 2026. godine.
– Za potrebe odabira lokacije odlagališta analiziraće se cijelo područje Hrvatske – kazali su iz Fonda, a objavljeno je da se redovni rad odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada planira za 2051. godinu, kada bi počeo prenos rezervoara iz dugoročnog skladišta na Čerkezovcu u buduće odlagalište.
Predsjedavajući domaćeg Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori Emir Dizdarević pojašnjava da 2026. godine nadležni u Hrvatskoj namjeravaju da krenu sa uspostavljanjem Centra za upravljanje radioaktivnim otpadom Čerkezovac.
– Da bi dobili dozvolu potrebna je studija uticaja na životnu sredinu. Ona je, prema mojim informacija, završena, ali nama još nije dostavljena. U isto vrijeme najavljuju da počinju da traže lokaciju za odlagalište, a to je u stvari mjesto za trajno zbrinjavanje odakle se otpad, kada jednom bude tu dovezen, neće pomjerati odatle. Strah nas u BiH, a posebno stanovništva u neposrednoj blizini Trgovske gore jeste da lokacija na Čerkezovcu, sa kojom već gazduje Fond za razgradnju i koja im je dodijeljena na upravljanje, ne bude preferentna lokacija za odlagalište – rekao je Dizdarević.
Predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada Mario Crnković ističe da je Hrvatska još 1999. godine definisala Trgovsku goru kao odlagalište, a to što su od 2015. godine prilagodili pristup pa odlučili da će prvo raditi takozvano privremeno rješenje pa tek onda odlagalište nije zavaralo ni najnaivnije.
– Već decenijama zavaravaju i Evropu i BiH da Trgovska gora nije konačno odabrana lokacija. Preko dvije decenije nas pokušavaju praviti ludima, a u međuvremenu raspisuju tendere za rušenje objekata na Trgovskoj gori, a osjetno prije toga formirali su Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, otvarajući mogućnosti za širok spektar odlaganja radioaktivnih i drugih opasnih otpada. Bez imalo zadrške vrijeđaju inteligenciju, bezobrazno narušavajući dobrosusjedske odnose i bezbjednost regije. Ne, ne može se radioaktivnim otpadom upravljati na silu, ne mogu se radioaktivni otpadi u postratnom području gurati na granicu – naglasio je Crnković za “Glas” i dodao da Hrvatska nikada jasnije nije dala do znanja da je Trgovska gora konačan odabir za njih.
Upozorenje
Stav svih strana u BiH jeste to da Trgovska gora, odnosno lokacija oko nekadašnje kasarne Čerkezovac, nije mjesto za odlaganje radioaktivnog i drugog otpada, ali Hrvatska ne dijeli taj stav i aktivno radi na svim dokumentima kako bi na tu lokaciju i stigao opasni otpad. Uz to, iz BiH upozoravaju stalno i na to da je izabrana lokacija nedopustiva, jer je u slivu rijeke Une koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi odlaganjem tog otpada i istrošenog nuklearnog goriva oko 70 odsto potencijalnog negativnog uticaja osjetila upravo BiH, odnosno bilo bi ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.