“Da si zdrav kao dren”, poželjeli smo više puta dragim osobama.
Ovaj izraz često povezuje zdravlje sa čudotvornim svojstvima drena, koji je poznat po svojoj otpornosti i dugovječnosti. Ovom temom pozabavila se Instagram stranica “Poreklo reči” koja je istakla da naš narod želi nekome da bude zdrav kao dren jer se vjeruje da dren svojom tvrdoćom utiče na zdravlje.
– Koristi se i kao amajlija protiv uroka i bolesti. U nekim našim krajevima, na Mladence momci i djevojke su se udarali vrbom govoreći: “Da si zdrav kao dren, da se ugojiš kao svinja, da rasteš kao vrba”.
Snaga i postojonaost činile su dren pogodnim za izradu točkova, plugova, alata, ukrasnih predmeta i oružja. Plutarh pripoveda da je Romul snažno zabio drenov kolac kako bi označio granice vječnog grada, simbolično predstavljajući osnivanje i širenje Rima.
U Staroj Grčkoj, dren je posvećen Apolonu i raste blizu Troje, a od njega su Grci napravili čuvenog trojanskog konja – piše u objavi.
Otporan, svestran, skladan, dren je biljka koju je lako gajiti, prilagođava se svakom klimatskom kontekstu, a iz njegovih prelijepih žutih cvjetova rađaju se ukusne drenjine.
Ime biljke aludira na izuzetnu čvrstinu njenog drveta koje, kada se obradi, postaje glatko, sjajno, kompaktno poput tvrdog kamena ili uglačanog roga (latinski naziv cornus znači rog).
Snaga i postojanost drveta činile su dren pogodnim za izradu točkova, plugova, alata, ukrasnih predmeta i oružja. Te osobine bile su veoma cijenjene u antičkom svijetu, pa se drvo povezuje s porijeklom naroda i nekim legendarnim pričama. U “Eneidi” se dren opisuje kao drvo posvećeno Apolonu, koje raste na planini Idi, blizu ravnice Troje.
Mondo
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.