Kobnog 1. maja 1994. cijeli sportski svijet je plakao. Planetom se brzinom munje raširila vijest o pogibiji, po mnogima, jednog od najvećih vozača Formule 1 svih vremena Ajrtona Sene. Ove godine navršava se 31 godina od smrti legendarnog Brazilca.
Na Velikoj nagradi San Marina, na stazi “Enco i Dino Ferari” u Imoli, legendarni Brazilac sa samo 34 godine otišao je u vječnost. Tamburelo, ime te proklete krivine, zauvijek će ostati upisano u srcima pravih poklonika Formule 1. U toj krivini život je izgubio vjerovatno najvoljeniji vozač u modernoj istoriji automobilizma. Poginuo je pošto mu je otkazao upravljački mehanizam, a onda je pri brzini od preko 300 kilometara na sat udario u zid koji nije bio zaštićen gumama. Kasnije su podaci pokazali da je za samo dvije sekunde uspio da smanji brzinu na 211 kilometara na sat, ali tragedija nije mogla da bude izbjegnuta.
“Izgledao je beživotno. Podigao sam mu kapke i zahvaljujući zjenicama uvidio sam da je pretrpio ogromnu povredu mozga. Izvukli smo ga iz kokpita i položili na tlo. Pošto smo to učinili, izdahnuo je i, iako nisam religiozan čovjek, osjetio sam da mu je duša otišla iz tijela u tom trenutku”, rekao je prije nekoliko godina poznati neurohirurg Sidni Votkins, koji je kao vođa ljekarskog tima F1 bio među ljudima koji su izvukli Senu iz bolida.
Ostaće zauvijek zapisano da je osvojio tri šampionske titule (1988, 1990 i 1991.), pobjednički šampanjac ispijao je 41 put, dok je čak 65 puta imao prilike da startuje sa pol-pozicije i povede karavan. U periodu od 1985. do 1993. u generalnom plasmanu niti jednom nije završio niže od četvrte pozicije. Tokom karijere nosio je nadimak “kišni čovjek” jer je vanserijski talenat pokazivao svaki put kada bi se tmurni oblaci nadvili nad pistom i kišom okupali stazu.
Zbog čega je bio drugačiji?
Ajrtona Senu nisu odlikovale samo odlične vožnje i rezultati. Tačno je da je odskakao od ostalih vozača atraktivnim i neuobičajenim stilom trkanja. Obilaženja i napadi na dijelovima staze gdje su drugi bili znatno oprezniji postali su vremenom njegov zaštitni znak. I čini se kao da je imao potrebu da stalno pomjera granice vozeći na ivici rizika.
“Vrijedi rizikovati, zbog osećaja kada prvi prođeš kroz cilj”, smatrao je Sena.
Kaciga Ajrtona Sene, žuta sa zelenim, plavim i crnim prugama, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola Formule 1. Dizajn, inspirisan bojama brazilske zastave, napravio je Sid Moska, jedan od najpoznatijih umetnika u svetu automobilizma.
Sid je jednom prilikom opisao Senu kao dečaka koji se od drugih vozača već tada razlikovao hrabrošću i težnjom za boljim rezultatima.
“Ajrton je dolazio kod mene, kao i svako drugo dete, još u vreme dok je vozio karting. Već tada se primećivalo da je drugačiji od ostalih vozača – bio je hrabriji i uvek je tražio bolje rezultate”, naveo je Sid Moska.
Uz male promene u nijansi žute, povremenih crnih traka koje su menjale tamnoplave i sponzorskih nalepnica, Sena je nosio takvu kacigu u većem delu karijere, a u Formuli 1 punih 10 godina, od 1984. do zastrašujuće smrti 1994. godine.
Senina kaciga
Sena je u prilikom udarca u Imoli povredio i glavu, a sa staze je helikopterom prebačen u kliniku Mađiore u Bolonji, gde su lekari konstatovali smrt.
Tačan uzrok nesreće nikada nije utvrđen. Sprovedena je istraga, a vlasnik kluba Frenk Vilijams, tehnički direktor Patrik Hed i koordinator Adrijan Nevej kasnije su završili na sudu, ali su oslobođeni optužbi za bezbednosne propuste.
Ni danas se ne zna zbog čega i kako je jedan od najboljih vozača u Formuli 1 izgubio kontrolu nad bolidom. Pretpostavke su da je kobna bila smanjena rotacija letve volana, na šta je inače Sena upozoravao čelnike elitnog automobilskog takmičenja.
Put šampiona
Ajrton Sena da Silva rođen je 1960. godine u Sao Paulu. Kao mladić, izdvajao se po atletskim sposobnostima, a strast prema automobilima razvio je od ranog detinjstva. Južna Amerika mu je bila mala – već sa 17 godina postao je šampion južnoameričkog karting prvenstva. Sledeći korak u njegovoj karijeri bio je prelazak u Evropu, gde je osvojio titulu u britanskoj Formuli Ford 1600, da bi 1983. godine, nakon pobede u Formuli 3, stigao u najviši rang – Formulu 1.
Moska, dizajner Senine kacige
Sid Moska 1937 – 2011. bio je jedan od najvećih umetnika u Formuli 1. Sedamdesetih godina 20. veka osnovao je kompaniju za izradu i dizajn kaciga u automobilizmu i motociklizmu. Pored saradnje sa Senom, Moska je radio i sa drugim svetskim šampionima, poput Emersona Fitipaldija, Nelsona Pikea i Rubensa Barikela.
U kartingu se takmičio do 1981. godine, a potom se preselio u Evropu, tačnije u London gde se nadmetao u britanskoj Formuli Ford 1600, gde je postao šampion već u debitantskoj sezoni.
Trijumf u Formuli 3 1983. godine odveo je Senu u elitni rang formulinih takmičenja.
Dizajner Senine kacige Moska istakao je da je uradio izgled zaštitnog rekvizita pre Svetskog prvenstva u kartingu u Le Manu.
Sena je sa još trojicom kolega iz Brazila otišao 1978. u Francusku da se takmiči za svetsku titulu u kartingu. Od četiri vozača, prema Moskinim rečima, izdvajala su se dvojica – Ajrton Sena i Mario Serđo de Karvaljo.
Otac Seninog kolege Karvalja tražio je od Moske da u kratkom roku napravi izgled kaciga kojim će vozači iz Brazila predstavljati zemlju u Le Manu.
Iako je vremenski rok od četiri dana bio isuviše kratak za kreativan poduhvat, Moska uspešno završio posao. Idealno rešenje je pronašao u zastavi rodne zemlje. Zlato, šuma i tamnoplavo nebo! Žuta, zelena i tamnoplava boja bile su kombinacije za izradu!
Kacige u Formuli 1
Kacige u Formuli 1 postale su obavezne 1952. godine, s tim što su pokrivale celo lice, tj. bile su otvorene jedino u predelu očiju. Do tada vozači su nosili platnene kape u paru sa naočarima.
Sena je već tada bio poznat kao najtalentovaniji vozač tima i bio je, prema Moskinim rečima, njegova inspiracija u zamisli prilikom dizajna. Dve horizontalne linije koje izlaze iz otvora kacige naglašavale su ono što je odlikovalo Senu – brzina i usredsređenost.
Sena nikada nije osvojio Svetsko prvenstvo u kartingu, ali mu se sigurno dopao Moskin dizajn.
Podstaknut željom da se izdvoji u delu prepoznatljivosti na stazi, kada velikom brzinom savladalava krivine, Sena je odlučio i da u Formuli 1 nastavi vožnje sa sada već kultnom kacigom.
Za vreme nadmetanja u elitnoj diviziji Formule, Brazilac je osvojio tri naslova svetskog prvaka – 1988, 1990. i 1991. godine.
Rađanje legende
U najjačem auto-takmičenju na svetu Ajrton Sena debitovao je 1984. vozeći za britanski tim Tolman. Već prve godine nadmetanja u Formuli 1, Sena je napravio senzaciju u Monte Karlu.
Naime, u trci za Veliku nagradu Monaka startovao je sa 13. pozicije, a na stazi koja je poznata po tome da je preticanje skoro nemoguće, Sena je uz pomoć kiše uspeo da pretekne sve vozača ispred sebe.
U 31. krugu je zaobišao i vodećeg Alana Prosta. Međutim, organizatori su prekinuli trku zbog toga što je staza bila isuviše mokra.
Pravila Formule 1 nalagala su da se poredak iz prethodnog kruga preuzima za konačan plasman vozača – Sena je završio na drugom mestu. Ta trka označava rađanje legende – Ajrtona Sene, ali i svojevrstan početak rivalstva između njega i Prosta koje se smatra najvećim od postanka Formule 1.
Zbog vožnje na mokrim stazama Brazilac je dobio nadimak “Kišni čovek”.
U karijeri je upisao 40 gran-pri pobeda, a još se 39 puta peo na pobedničko postolje, dok je sa pol pozicije kretao 65 puta.
U decembru 2009. godine renomirani britanski magazin Autosport proglasio je Senu najboljim vozačem svih vremena, Brazilac je iza sebe ostavio Mihaela Šumahera, Fanđa, Alana Prosta i ostale velikane ovog sporta.
Zbog čega je bio drugačiji?
Ajrtona Senu nisu odlikovale samo odlične vožnje i rezultati. Tačno je da je odskakao od ostalih vozača atraktivnim i neuobičajenim stilom trkanja. Obilaženja i napadi na delovima staze gde su drugi bili znatno oprezniji postali su vremenom njegov zaštitni znak. I čini se kao da je imao potrebu da stalno pomera granice vozeći na ivici rizika.
“Vredi rizikovati, zbog osećaja kada prvi prođeš kroz cilj”, smatrao je Sena.
Na vrhuncu popularnosti, Sena je u domovini bio voljen kao i najveći fudbaleri te zemlje, poput Pelea, Romarija ili Zika, iako se njegova životna priča prilično razlikovala od puta pomenutih sportista, jer je Sena poticao iz materijalno dobro situirane porodice.
Međutim, tokom karijere borio se protiv establišmenta. Bio je buntovnik s razlogom, jer je konstantno zahtjevao bolje uslove za sve vozače Formule 1. Nažalost, tek nakon njegove smrti, Formula 1 napravila je značajne promjene kada je riječ o sigurnosti vozača u bolidu.
Senina, ali i smrt Rolanda Racenbergera dan ranije u kvalifikacijama u Imoli, uticala je umnogome na poboljšavanje uslova bezbednosti vozača.
Dok većina ljudi slavi 1. maj kao Praznik rada, milioni Brazilaca svake godine na ovaj dan žale smrt sunarodnika. Veliki broj navijača i poklonika Formule 1 na taj dan odlazi u Imolu gdje odaju počast brazilskom majstoru za volanom.
RTS/Nezavisne novine
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.