Od početka godine drastično je povećan uvoz živih životinja, voća i povrća, kao direktna posljedica primjene adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH sa EU, koji je na snazi od 1. februara.
Primjera radi, od januara do aprila uvezeno je živih životinja vrijednosti 25,3 miliona KM, što je čak 41 odsto ukupnog lanjskog uvoza. Za samo četiri mjeseca ove godine premašili smo i 40 odsto ukupne prošlogodišnje vrijednosti uvoza kako voća, tako i povrća.
S druge strane, lane je uvoz mesa bio veći od izvoza za četiri puta, dok je od početka ove godine, zaključno sa aprilom, veći za čak 15 puta, a bilježimo i značajan deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda.
Dok iz Svjetske banke predviđaju da bi maksimalni gubitak prihoda od uvoza proizvoda
Kupujmo domaće
U Privrednoj komori RS smatraju da sve nadležne institucije treba da se aktivno uključe u pronalaženje mjera, da bi zaštitili domaću proizvodnju i proizvođače.
– Takođe, neophodno je pronaći eventualne rezerve kako bi se obezbijedila dodatna sredstva za podršku i podsticaj našoj privredi, odnosno poljoprivredi. Dodatne snage treba usmjeriti na podizanje svijesti naših potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda, te uspostaviti bolji nadzor nad tržištem. Dobro bi bilo razvijati domaće trgovinske lanace u kojima bi prioritet u plasmanu proizvoda imali domaći proizvođači – poručili su iz ove komore.
poljoprivrede i prehrambene industrije iz EU-28 godišnje moga da bude od 51 do 68 miliona KM, domaći pljoprivrednici upozoravaju da će gubici iznositi najmanje 250 miliona KM.
– Ovo se odnosi na kratkoročnu štetu, dok niko ne može da utvrdi dugoročne posljedice koje će biti katastrofalne – poručuju iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Upozoravaju da već više od pola decenije poljoprivrednici imaju problem s izvozom mesa, te da nas u sve većoj mjeri zatrpava jeftino voće i povrće iz uvoza.
– Sve to je posljedica SSP-a, koji nam pričinjava ogromnu štetu. Poseban problem je to što nadležne institucije u BiH ne preduzimaju ništa da pomognu domaćim farmerima. U prvom redu mislimo na uvođenje barijera na uvoz proizvoda kojih ima u BiH, ali na povećanje subvencija za poljoprivrednu proizvodnju – ističu u ovom savezu.
Iz Vlade RS nedavno su saopštili da analiza Svjetske banke ne obuhvata indirektne troškove liberalizacije trgovine po osnovu pritiska uvoznih proizvoda na domaću proizvodnju, procijenjenu na oko 200 miliona maraka.
Podsjetimo, riječ je o sporazumu kojim je regulisana trgovinska razmena poljoprivrednih proizvoda između BiH i EU. S jedne strane, povećane su izvozne kvote pojedinih domaćih poljoprivrednih proizvoda, ali su vrata tržišta BiH istovremeno otvorena za uvoz mnogih proizvoda bez plaćanja carine.
Nakon par mjeseci primjene adaptiranog SSP-a, ministar spoljn etrgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović izjavio je da su se na udaru uvoznika našli mlijeko i meso.
– Ne može se reći da je adaptacija SSP-a bila dobra za bh. ekonomiju. Za jedan dio ekonomije je ovaj sporazum donio korist zbog povećanog izvoza u EU, a s druge strane postoje udari na domaću ekonomiju zbog povećanog uvoza iz EU – naglasio je Šarović.
Predviđanaj UIO su da u ovoj godini možemo očekivati i pad prihoda od carina od 7,4 odsto, između ostalog i zbog negativnih efekata primjene adapriraniog SSP-a BiH sa EU.
Neposredno prije početka primjene ovog sporazuma, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Stevo Mirjanić rekao je da bi budžet BiH za tri godine mogao da pretrpi štetu od 124 miliona KM gubitka prihoda po osnovu carina, od čega se na Srpsku odnosi najmanje 40 miliona KM.
On je naveo da bi za tri godine bez carine u BiH moglo biti uvezeno robe u vrijednosti 621 miliona KM, kao i to da će najugroženiji biti sektori proizvodnje i prerade mlijeka i mesa, te proizvodnja i prerada duvana.
Andrijana Pisarević
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.