Evropska komisija usvojila je danas niz kratkoročnih i dugoročnih mjera za unapređenje evropske, ali i globalne stabilnosti prehrambenog tržišta, a u cilju podrške poljoprivrednicima i potrošačima u svjetlu nestašica i rastućih cijena hrane, đubriva i energeneta.
Neke od predloženih mjera podrazumijevaju novačanu pomoć za najugroženije građane i zemlje, pomoć evropskim poljoprivrednicima kao i zabranu restrikcija na izvoz.
U Briselu napominju da je globalni porast cijena hrane ubrzan invazijom Rusije na Ukrajinu i pozivaju na uspostavljanje hitnih mjera kako bi se obezbijedila hrana u Ukrajini i na Sjeveru Afrike, kako bi se obezbijedila stablinost tržista hrane u EU, ali i kako bi se dugoročcno prehrambeni sistem u EU načinio održivijim i otpornijim.
– Ruska neopravdana invazija na Ukrajinu je uticala različite načine koje nismo mogli ni da zamislimo, tako da pored skoka cijena energenata, moramo da se bavimo i skokom cijena hrane, da li će je biti za sve i da li će je svi moći da priušte – poručio je potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis.
Na konferenciji za medije u Briselu, predstavnici Evropske komisije su naveli žito odnosno hljeb kao konkretan primjer poremećaja na svjetskim tržistima navodeći da je od početka invazije Rusije na Ukrajinu cijena žita skočila za 70 procenata, a da će Ukrajina, kao glavna žitnica Evrope, imati ograničenu prozvodnju ove godine zbog ratnih operacija na njenoj teritoriji.
– EK je predložila EU hitni porogram podrške za Ukrajinu od 300 miliona evra bespovratne pomoći kako bi se pomoglo osiguranje dostupnosti osnovnih prehrambenih namirnica i usluga Ukrajincima – kaže Dombrovskis.
U Komisiji ocjenjuju i da “Rusija namerno gađa ukrajinske zalihe hrane”, a da se nedostaci prehrambenih prozvoda zbog rata u Ukrajini osjećaju i globalno posebno u zemljma sa manjim primanjima.
– EU bi trebalo da pomogne u popunjavanju prozvodnih rupa u očekivanoj globalnoj nestašici žita kao najveći izvoznik žita – navode u Komsiji.
Upozrava se da se nestašice neće odnositi samo na žito, već i na kukuruz, suncokretovo ulje, đubrivo i stočnu hranu.
Na globalnom nivou EU planira da ojača pomoć posebno u zemljma sa manjim primanjima koje uvoze hranu i da se založi za uklanajnje restrikcija na izvoz hrane.
– Restrikcije na izvoz će dovesti do skoka cijena harane, paničnih kupovina i velikih problema u oblasti sigurnosti prehrambenih tržišta. Za globalnu bezbjednost tržišta hrane potrebno nam je funkcionalno tržiste uključujući lance nabavake i logistiku, a ne restrikicje – poručuju iz Brisela.
Kada je riječ o EU, u Briselu naglašavaju da njihove zalihe hrane nisu ugrožene i da je EU sama prozvodi osnovne poljoprivredne produkte, ali da problem stvara porast cijena kao i obim dostupnog plodnog zemljišta.
Evropska komisija je predložila privremenu mjeru po kojoj bi se povećali prozvodni kapaciteti poljoprivrednika, smanjila upotreba biogoriva, a zemljište namijenjeno za tu proizvonju preinačilo proizvodnju prehrambenih produkata, a predloženo je i 500 milona evra za podšku prizvođačima koji su pogodnjeni ratom u Ukrajini u smislu trgovine.
Takođe predložena je nulta taksa sa neke proizvode i usluge koji se odnose na osnovne potrebe uključujući i hranu, a na raspolaganje zemljama članicama stavljeni su i fondovi za najugroženije stanovnike.
Tanjug
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.