Bolesni građani Republike Srpske, a prvenstveno penzioneri, prinuđeni su da daju i polovinu svojih primanja za osnovne terapije zbog drastičnog skoka cijena koji ne prati nikakvo olakšanje od strane države.
Dok cijene u apotekama divljaju, jedini konkretan razlog koji nadležni nude jeste činjenica da je BiH jedino utočište u regionu koje i dalje strogo naplaćuje punu stopu PDV-a od 17 odsto na svaki kupljeni lijek.
Kao očigledan primjer ovog negativnog trenda izdvaja se lijek “prazine” (promazin), za koji je u apotekama, zavisno od proizvođača, potrebno izdvojiti i do 55 KM dok je prije koštao nešto više od 30 maraka, piše Glas Srpske.
Rekordan skok veleprodajnih cijena
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, maksimalna veleprodajna cijena u pakovanju od 100 mg ove godine trenutno je za skoro deset maraka viša u odnosu na 2023. godini kada je bila 29,50 KM.
Maksimalna veleprodajna cijena ovog lijeka, obložene tablete 50 x 25 mg, trenutno iznosi 21,50 KM, dok je za jačinu 50 x 100 mg određena cijena 38 KM.
– U 2024. godini cijena za jačinu od 25 mg bila je identična, a za jačinu od 100 mg iznosila je 37,75 KM – naveli su iz Agencije.
Ko diktira iznose na računima?
U ovoj instituciji naglašavaju da njihova uloga nije da određuju konačne cijene u apotekama, već da, u skladu sa zakonom, objavljuju maksimalne veleprodajne cijene na osnovu prosjeka cijena u referentnim zemljama.
– Agencija ne određuje cijene lijekova u BiH. Ona reguliše cijene kroz objavu godišnjeg izračuna maksimalnih veleprodajnih cijena, dok konkretne cijene, koje ne smiju biti više od objavljenih maksimalnih, formiraju proizvođači, veleprometnici i fondovi zdravstvenih osiguranja – istakli su iz Agencije, prenosi Glas Srpske.
Tržište premašilo milijardu: PDV kao najveći teret
Prema njihovim podacima, ukupna vrijednost tržišta lijekova u BiH u 2024. godini iznosila je 1,083 milijarde KM, a udio domaćih proizvođača bio je oko 18 odsto.
Rast prometa dijelom je posljedica dolaska novih i inovativnih lijekova.
Oni podsjećaju i da je BiH jedina zemlja u regionu koja ima jedinstvenu stopu PDV-a od 17 odsto na sve proizvode, uključujući i lijekove, dok druge zemlje imaju povlašćene stope, što direktno utiče na konačnu cijenu koju plaćaju građani.
Zašto „prazine“ nije na listi FZO?
Kada je riječ o finansiranju lijekova sa recepta, iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS podsjećaju da “prazine” nije na Listi lijekova koje Fond finansira.
– FZO nema direktne nadležnosti kada je u pitanju formiranje cijene lijekova, ali u okviru raspoloživih mehanizama preduzimamo aktivnosti kojima nastojimo uticati na visinu cijena lijekova na našim listama – naveli su iz Fonda.
Model referentne cijene i udar na hronične bolesnike
Fond od 2008. godine primjenjuje referentnu cijenu za lijekove sa Liste. U potpunosti pokrivaju najjeftiniji lijek istog sastava i dejstva, dok osiguranici koji se odluče za skuplji preparat plaćaju razliku u cijeni.
S druge strane, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja Snežana Šešlija ističe da je “prazine” samo jedan primjer u moru poskupjelih terapija.
Naglasila je da najveći teret snose hronični bolesnici i penzioneri, koji su primorani da značajan dio primanja izdvajaju za terapiju.
Statistika recepata: Šta najviše trošimo?
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ističu da je u prošloj godini propisano oko 5,5 miliona recepata za lijekove u vrijednosti oko 72 miliona KM, dok je u 2024. godini propisano oko 5,4 miliona recepata za lijekove u vrijednosti oko 69,9 miliona KM.
Najčešće su propisivani lijekovi za dijabetes tip dva, bolesti srca i visokog arterijskog pritiska, te regulaciju holesterola.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.