Samo nekoliko čaša pića dovoljno je da ozbiljno naruši način na koji naš mozak funkcioniše.
Novo istraživanje tima sa Univerziteta u Minesoti otkrilo je da alkohol dovodi do izolacije određenih dijelova mozga, što direktno utiče na to koliko se pijanim osjećamo.
Iako su brojne studije ranije ispitivale uticaj alkohola, malo njih se bavilo efektima na kompletnu moždanu mrežu.
Mozak je izuzetno složen i fino izbalansiran organ, a svaka promjena u komunikaciji između njegovih regija drastično mijenja naše emocije i ponašanje, prenosi N1info.rs.
Mozak kao grad u saobraćajnom kolapsu
Istraživanje u kojem je učestvovalo 107 zdravih ispitanika pokazalo je da pod uticajem alkohola moždane regije postaju izolovanije.
Naučnici to porede sa situacijom u gradu gdje se saobraćaj odjednom zadrži u samo jednom kvartu, umjesto da se slobodno kreće kroz sve ulice.
– Na nivou mreže, alkohol je značajno povećao lokalnu efikasnost, ali je smanjio globalnu povezanost.
Upravo ta smanjenja komunikacije između udaljenih dijelova mozga snažno su povezana sa subjektivnim osjećajem opijenosti – navode istraživači u radu objavljenom u časopisu “Drug and Alcohol Dependence”.
Zašto neko “vidi duplo”, a neko ne može da hoda?
Istraživači su koristili magnetnu rezonancu (MRI) kako bi mapirali aktivnost 106 različitih moždanih regija pola sata nakon konzumacije pića. Zanimljivo je da su svi ispitanici imali isti nivo alkohola u krvi (zakonska granica za vožnju), ali su se neki osjećali znatno pijanije od drugih.
Ključni nalazi istraživanja:
Subjektivni osjećaj: Što je komunikacija između regija bila slabija, to je osoba osjećala veći stepen pijanstva.
Problemi sa vidom: Potiljačni režanj, zadužen za obradu vizuelnih podataka, bio je među najviše pogođenim regijama. Kada on prestane da dijeli informacije sa ostatkom mozga, dolazi do zamagljenog vida.
Gubitak kontrole: Izolacija regija objašnjava i otežano hodanje, slabiju kontrolu impulsa i lošiju procjenu situacije.
Razlika kod hroničnih konzumenata
Istraživanje je takođe ukazalo na to da osobe koje hronično konzumiraju alkohol mogu pokazivati drugačije promene.
Kod njih je moždana mreža često dezorganizovanija i nasumičnija, čak i kada su pod akutnim uticajem alkohola, što dodatno komplikuje sliku oštećenja.
Naučnici upozoravaju da su ovi rezultati dobijeni dok je mozak bio u stanju mirovanja. Sljedeći korak je ispitivanje kako alkohol ometa rad mozga dok osoba pokušava da izvrši konkretne zadatke.
– S obzirom na porast konzumiranja alkohola među starijim osobama, neophodna su dalja istraživanja kako bismo razumjeli ove procese tokom čitavog životnog vijeka – zaključuje tim iz Minesote.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.