Svaki sedmi pacijent na psihijatriji pati od posttraumatskog stresnog sindroma, a broj oboljelih raste svakog dana!
Ovo je za SrpskaCafe rekla dr Mirjana Mišković, specijalista na Klinici za psihijatriju banjalučkog UKC-a. Ona je dodala da su muškarci češće izloženi traumatskim iskustvima u odnosu na žene.
Češće pogađa muškarce
– Najveći procenat žena traumatsko iskustvo doživi prije 25. godine života. Muškarci i žene se razlikuju prema tipu trauma kojima su izloženi. Kod muškaraca to su ratne traume, prijetnje oružjem, životno ugrožavajuće automobilske nesreće, prirodne katastrofe. Oni su
Injekcijom na PTSP
Američka je vojska naručila istraživanje koje bi trebalo odrediti može li anestetska injekcija u vrat ublažiti simptome PTSP-a. Ukoliko se ovaj tretman pokaže uspješnim, mogao bi se pokazati kao značajan korak naprijed u liječenju ljudi koji su se vratili s ratišta s ovim poremećajem, ne samo u SAD-u već i drugdje u svijetu. U ovom su se istraživanju koristile injekcije koje se već decenijama koriste za ublažavanje bolova u rukama, a poslednjih su ih godina doktori počeli koristiti na pacijentima s PTSP-om. Njima se prekidaju poruke u nervnim nastavcima, kojima se kontroliše “bori se ili bježi refleks”.
Rana klinička istraživanja pokazala su ohrabrujuće rezultate kod vojnika pogođenih PTSP-om, pa su se tako odmah izgubili simptomi anksioznosti i povlačenja u sbe.
češće svjedoci ranjavanja ili situacija u kojima je neka osoba životno ugrožena. Kod žena najčešće traume su silovanje, zlostavljanje, fizičko zlostavljanje u djetinjstvu, prijetnja vatrenim oružjem – objašnjava dr Mišković.
Ona je upozorila da, u slučaju neblagovremenog liječenja, oboljeli postaju opasni po okolinu.
– Odgađanje liječenja dovodi do lošije socijalne povezanosti, poremećenih kontakata van porodičnog kruga, više negativnih emocija usmjerenih prema članovima porodice. Sve to uslovljava pojavu simptoma PTSP-a, koji se pogoršavaju, dovodeći osobu u stanje bespomoćnosti i beznadežnosti. Takve osobe bivaju opasne po okolinu, što ukazuje na značaj blagovremenog uključivanja u psihofarmakoterapijski tretman – ističe dr Mišković.
Klinička slika PTSP-a počinje polako i podmuklo, nedjeljama, mjesecima, najčešće u vidu promjene raspoloženja depresivnog karaktera.
– Slijedi povlačenje u sebe, izbjegavanje kontakta sa osobama iz okoline, ponovno preživljavanje traumatičnog događaja u smislu nametnutih sjećanja. Tu je i poremećaj apetita, košmarni snovi u kojima se ponavlja trauma. Sve ovo je signal da osoba odmah potraži pomoć ljekara – savjetuje dr Mišković.
Simptomi moraju da traju najmanje dvije godine za postavljanje date dijagnoze trajnih promjena ličnosti.
– Cilj liječenja je da se osobi obezbijede osnovne potrebe i da se vrati na nivo funkcionisanja koji je imala prije izlaganja traumi. Potpuno izlječenje nije moguće, ali je uz adekvatnu kontrolisanu terapiju moguće povlačenje simptoma – kaže dr Mišković.
Ratna i poslijeratna dešavanja, društvenoekonomska, socijalna, komunikacijska, te porodična situacija, seksualno i fizičko nasilje, visok stepen nezaposlenosti, samo su neki od razloga, koji kod čovjeka mogu da uzrokuju psihotraume.
Marko S. iz Banjaluke priznaje da nije siguran kako bi se bez terapije izborio sa ratnim sjećanjima.
Nema podataka, ali sumnja se na 20 000 oboljelih
– Nikoga nisam ubio, bar ne koliko ja znam. Međutim, nagledao sam se svega i svačega. Dok je rat trajao, nisam osjećao nikakve posljedice ni probleme. Ali, čim sa skinuo uniformu, počele su noćne more. Nekad popuste, a ponekad mislim da bih poludio ili učinio nešto sebi, da nije lijekova – kaže naš sagovornik.
U RS ne postoje precizni podaci koliko se demobilisanh boraca bori sa PTSP-om, ali neke procjene govore da je riječ o oko 20 000 ljudi.
Iz udruženja koja okupljaju ove ljude stalno upozoravaju da je neophodno što hitnije djelovati kako bi se oni vratili normalnom životu.
– Veliki broj veterana, koji su godinama bili pod traumom, izvršio je samoubistvo. Čovjeku tokom godina slabe odbrambeni mehanizmi i nervno popušta, što može dovesti da različitih ekscesnih situacija. Zato ovim ljudima društvo mora da obezbijedi sveobuhvatno zbrinjavanje – poručuju oz ovih udruženja.
A. Pisarević
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.