Postignut je konačan dogovor evropskih institucija o zabrani dvostrukog kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU u okviru revizije Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi, odlučeno je nakon punih deset sati pregovora.
Hrvatska evroparlamentarka Biljana Borzan je rekla kako je riječ o završetku petogodišnje borbe, koja će rezultirati istim kvalitetom svih proizvoda u cijeloj Evropi.
– Teško je ne biti emocionalan u ovakvom trenutku. Kad sam krenula u ovu borbu, uvjeravali su me da je to unaprijed izgubljena bitka, jer neću moći nadjačati pritisak multinacionalnih kompanija. Srećom, posložilo nam se, sve zemlje iz istočne EU u svim institucijama su radile u istom smjeru i nisu pristajale na kompromis – kazala je Borzanova.
Istraživanje koje je sprovela s Hrvatskom agencijom za hranu bila je, kako kaže, kap koja je prelila čašu jer su rezultati pokazali da je trećina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj nižeg kvaliteta nego u Njemačkoj, ali i skuplja. Čak 82 odsto hrvatskih građana se izjasnilo kako smatraju da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda.
– Sinoć je dogovorena zabrana različite kvalitete za sve proizvode, dakle i hranu, ali i tehniku, automobile i slično – objasnila je Borzanova u petak.
Dogovorena je i bezbjednosna odredba da Evropska komisija mora u roku tri godine napraviti ocjenu efikasnosti novih pravila i po potrebi ih postrožiti. Prema proceduri, dogovor još moraju potvrditi i Savjet i Evropski parlament konačnim izglasavanjem u narednim sedmicama.
Direktiva propisuje da će kazne za proizvođače koji plasiraju dvostruki kvalitet biti do četiri odsto njihovog godišnjeg prometa. Paralelno sa zakonodavnim procesom ide i evropsko istraživanje kvaliteta proizvoda za koje je sredstva iz EU budžeta obezbijedila upravo Borzanova.
Šta ova odluka konkretno znači? Jednostavno, proizvodi će u svim zemljama EU morati biti istog kvaliteta. Dosad to često i nije bio slučaj, a postoji bezbroj primjera u kojima se ustanovilo da su proizvodi u zapadnim, bogatijim zemljama znatno kvalitetniji nego na istoku EU.
Dobar primjer za takvu praksu je popularni namaz Nutella.
Tako je istraživanje Borzanove prije nekoliko godina poređenjem hrvatske i njemačke Nutelle utvrdilo da proizvod iz Hrvatske sadrži sirutku u prahu i manji postotak obranog mlijeka u prahu, dok proizvod iz Njemačke sadrži samo obrano mlijeko u prahu. Sirutka je jeftinija sirovina. Takođe je primijećena znatna razlika u boji, konzistenciji, mirisu i ukusu proizvoda: proizvod kupljen u Hrvatskoj je slađi, gušći i aromatičniji na kakao, dok je proizvod iz Njemačke tamniji, aromatičniji na lješnjak i maziviji.
Index.hr
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.