Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, 6. avgusta preuzeće od Borjane Krišto iz HDZ-a predsjedavanje Predstavničkim domom parlamenta BiH, što je nezabilježeno u modernim demokratskim zemljama.
Tako će jedan čovjek biti na čelu izvršne i zakonodavne vlasti, što, prema mišljenju stručnjaka, ruši temeljni princip podjele vlasti.
– To narušava ustavni princip i neprihvatljivo je da budete na čelu izvršne i zakonodavne vlasti. Tačka. Nema tu više šta pričati. Ne znam da je igdje u svijetu bio takav slučaj, ali očigledno u BiH sve može. Ustav se ne poštuje, zakon takođe, kao ni odluke Ustavnog suda i šta tu više ima pričati – rekao je za Nezavisne Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
U demokratskim društvima nemoguće je da isti čovjek obavlja dvije najviše funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, jer, praktično, da parlament BiH kojim slučajem i profunkcioniše, Zvizdić bi, recimo, predlagao zakone i odlučivao da li će ti isti zakoni, odluke, zaključci ili međunarodni sporazumi koje predlaže biti usvojeni ili stavljeni na dnevni red.
Stručnjaci naglašavaju da bi se u tom slučaju moralo postaviti pitanje ustavnosti takvih odluka, ali da do toga u BiH sasvim sigurno neće doći. Ono što je zanimljivo jeste da je i sam Izborni zakon predvidio ovakvu mogućnost, odnosno “dozvolio” je da jedan čovjek bude dio izvršne i zakonodavne vlasti. U samom zakonu piše da “jedno lice može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posebno izabranu dužnost”, ali da je nespojivo istovremeno vršenje ovih funkcija sa vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti, “osim u periodu dok se ne konstituišu izvršni organi vlasti izabrani na redovnim izborima u istom izbornom ciklusu”.
I sam Zvizdić nedavno je rekao da je situacija u kojoj će biti na čelu Savjeta ministara BiH i Predstavničkog doma parlamenta BiH u skladu sa zakonom te da će se, “sve dok je tako, ponašati u skladu sa onim što dozvoljava Izborni zakon”.
– Nisam samo ja u toj situaciji, veliki broj ministara na nivou FBiH i države BiH je u toj dvojnoj ulozi. Postoji vrlo jednostavno rješenje, a to je da Predsjedništvo BiH dostavi ime mandatara. Opet postavljam pitanje zašto se priča o Vijeću ministara, a ne radi organ koji je formiran, a to je Parlamentarna skupština BiH – nedavno je rekao Zvizdić.
Niko od sagovornika sa kojima smo razgovarali na ovu temu nije mogao dati odgovor na pitanje šta bi se, recimo, desilo da parlament BiH i profunkcioniše i počne da usvaja zakone i ono što pred njega dođe iz Savjeta ministara BiH, odnosno koliko bi bile pravno valjane odluke koje bi potpisao Zvizdić i ispred Savjeta ministara BiH i parlamenta BiH.
– Lično mislim da je to veliki problem. U BiH je to postalo normalno i oni koji bi trebalo da učestvuju u procesima deblokiranja formiranja vlasti to smatraju normalnim i prihvatljivim. Oni koji imaju ključ rješenja tog problem to smatraju normalnim, a vremenom i mi kao građani smo oguglali na to – rekla je Tanja Topić, politički analitičar.
Podsjećanja radi, Zvizdić, kao predsjedavajući Savjeta ministara BiH, u decembru 2018. godine izabran je u kolegijum Predstavničkog doma parlamenta BiH. S obzirom na to da se svakih osam mjeseci vrši rotacija na mjestu predsjedavajućeg Predstavničkog doma, Zvizdić će dvije funkcije vršiti dok ne bude formiran novi sastav Savjet ministara BiH ili do početka aprila, kada će od njega predsjedavanje Predstavničkim domom preuzeti Nebojša Radmanović iz SNSD-a.
Nezavisne.com
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.