Od uspostavljanja Parlamenta BiH nakon završetka rata pa do danas nikada nije zabilježen veći nerad i blokada zakonodavne vlasti na nivou BiH.
Naime, u ovom mandatu od održavanja oktobarskih izbora do danas održane su konstitutivne sjednice Predstavničkog doma i Doma naroda kada su poslanici i delegati preuzeli mandate. Održana je i jedna sjednica Doma naroda kada je imenovan sekretar ovog Doma i trajala je sa izvođenjem himne cijelih pet minuta. Pored toga, za deset mjeseci održana je i jedna hitna sjednica Predstavničkog doma, dok pokušaj održavanja hitne sjednice Doma naroda nije uspio. Poslanici i delegati u prvih deset mjeseci nisu se nijedanput zajedno okupili i održali sjednicu, a do sada nisu konstituisana ni radna tijela, odnosno komisije domova.
Sve sluti da će ovaj saziv ostati najneefikasniji u istoriji, o čemu svjedoče i podaci. U prvom mandatu nakon formiranja Parlamenta BiH u periodu po završetku ratnih sukoba od 1996. do 1998. godine održano je 11 sjednica Predstavničkog doma i 12 sjednica Doma naroda. U drugom mandatu od 1998. do 2000. godine Predstavnički dom je održao 26 sjednica, a Dom naroda 24 sjednice. Tokom trećeg, takođe dvogodišnjeg mandata Parlamenta BiH u periodu od 2000. do 2002. godine Predstavnički dom je održao 32 sjednice, a Dom naroda 26 sjednica. Od 2002. do 2006. Predstavnički dom je održao 85 sjednica, a Dom naroda 63 sjednice. Od 2006. do 2010. godine Predstavnički dom je održao 104 sjednice, a Dom naroda 55 sjednica, dok je od 2010. do 2014. održano 80 sjednica Predstavničkog doma i 45 sjednica Doma naroda, da bi, konačno, od 2014. do 2018. bilo održano 88 sjednica Predstavničkog doma i 54 sjednice Doma naroda. U prvih deset mjeseci u tom mandatnom periodu održano je 15 sjednica Predstavničkog doma, dok je Dom naroda održao osam sjednica.
Bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić rekao je da zbog nepostojanja odgovornosti i “ustavnog patriotizma” i zbog toga što se ne poštuje Ustav i zakoni ove zemlje u BiH imamo situaciju kakvu imamo danas i da to nikoga ne treba da iznenađuje.
– Jedini lijek je da se mijenja u jednom segmentu Ustav BiH, a onda i Izborni zakon, gdje će se utvrditi jasni rokovi za konstituisanje Parlamenta BiH, rok za formiranje izvršne vlasti, odnosno Savjeta ministara, a istekom tog roka da se potegne odgovornost i posljedice za one koji ne ispoštuju ono što je određeno zakonom i Ustavom – rekao je Šehić.
Dodao je da se mora uvesti standard da oni koji ne poštuju direktive i standarde budu sankcionisani.
– Kod nas to ne postoji, tako da imamo jednu vrstu anarhije i poslanici se mogu ponašati kako god žele. Ko će promijeniti Izborni zakon i Ustav u jednom segmentu da bi na taj način sebe doveo u situaciju da odgovara za nešto što je u suprotnosti sa zakonom. To ovakva postava neće uraditi – kazao je Šehić.
Zamjenski kandidat
Šehić kaže da je u susjednoj Hrvatskoj i još nekim državama ova problematika riješena izbornim zakonom.
– Ukoliko je neki ministar izabran na izborima za novi saziv njihovog Sabora, on ostaje ministar do formiranja nove Vlade Hrvatske, s tim što njegovo mjesto koje je dobio u parlamentu na izborima obavlja njegov zamjenski kandidat sa liste te političke stranke – konstatovao je Šehić.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

