Prema najnovijim podacima Evropske unije, mladi Hrvati najduže u EU žive s roditeljima.
Dok Šveđani roditeljski dom napuštaju s 18,5 godina, Hrvati to čine tek s 31,8.
Novi podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je u Hrvatskoj u 2017. sa roditeljima živelo 73,2 odsto stanovnika uzrasta od 18 do 34 godine, što je najviše u Evropskoj uniji.
Po podacima za 2017. godinu, gotovo je polovina stanovnika EU uzrasta od 18 do 34 godine živela s roditeljima, a u Finskoj samo 18,7 odsto.
Drugi pokazatelj da mladi stanovnici Hrvatske najkasnije napuštaju roditeljski krov je to što, po posljednjim raspoloživim podacima, za 2018. godinu, u prosjeku imaju 31,8 godina kada odluče da se presele.
Više od 30 godina u vrijeme kada to odluče imaju i Slovaci (30,9 godina), Maltežani (30,7 godina) i Italijani (30,1 godina), dok je prosjek EU u 2018. iznosio 26,0 godina. Najmlađi su roditelje napuštali Šveđani, u prosjeku s 18,5 godina, a slijedili su ih stanovnici Luksemburga (20,1 godina) i Danske (21,1 godina).
Na to utiče i stanje privrede EU gdje je zaposleno manje od polovine radno sposobnih mladih. Stopa zaposlenosti mladih u EU u 2018. bila je 49,8 odsto, što je porast u poređenju s 2013. godinom, kad je zabilježena najniža stopa u posljednjih devet godina (45,9). U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti 2018. godine bila je 41,3 odsto (za 8,5 procentnih poena manje od prosjeka EU), što je u poređenju s rekordno niskom 2013. godinom, kad je stopa iznosila 31,6, povećanje za 9,7 procentnih poena.
Najviša stopa zaposlenosti mladih je u Holandiji (70,9 odsto), a najniža u Grčkoj (30).
Indikativni su i statistički pokazatelji o zaposlenosti nedavno diplomiranih, koji se odnose na osobe od 20 do 34 godine koje se ne obrazuju i ne osposobljavaju, a završile su svoje obrazovanje u posljednje tri godine. U 2018. godini na nivou EU stopa zaposlenosti nedavno diplomiranih iznosila je 81,6 odsto.
Najviša stopa zaposlenosti je bila na Malti (94,8), a najniža u Grčkoj (55,3). U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti nedavno diplomiranih 2018. iznosila 71,2 posto, deset procentnih poena manja od prosjeka EU. Iz toga proizlazi da gotovo trećina nije našla zaposlenje, iako su svoje obrazovanje završili u posljednje tri godine.
Kao zabrinjavajući pokazatelj navodi se udio mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se niti osposobljavaju. Njih je u Hrvatskoj 2018. godnie bilo 16,2 odsto, što je nešto više od prosjeka EU (14,1 odsto).
Vrlo visok udio tih lica, najveći u EU, ima Italija u kojoj petina mladih (24,8 odsto) ne radi, ne školuje se niti se osposobljava, dok je njihov udio najmanji u Holandiji (6,8 odsto).
Broj vozača uzrasta od 19 do 24 godine opada od 2010. godine. Zaključno sa 2017. godinom u Hrvatskoj je bilo čak 28,4 hiljade manje vozača tog uzrasta: 2010. ih je bilo 207 349, a 2017. tek 178 989.
Jutarnji list
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.