U normalnim zemljama politička kriza koja trenutno vlada u BiH bila bi okončana vanrednim parlamentarnim izborima, koji u BiH uopšte nisu mogući, a i da kojim slučajem postoji ustavna i zakonska mogućnost za tako nešto gotovo je sigurno da ništa ne bi bilo promijenjeno, jer bi stranke koje sada ne mogu postići dogovor ponovo dobile povjerenje naroda.
Vanredne izbore u BiH kao rješenje novonastale političke krize i činjenice da se izborni pobjednici skoro deset mjeseci ne mogu dogovoriti o formiranju vlasti, posljednji je spomenuo Lars Gunar Vigemark, odlazeći šef Delegacije EU u BiH, koji je rekao da bi ti vanredni izbori bili jedno od rješenja te da većina zemalja, ako se ne postigne sporazum, to i urade. I sam Vigemark, koji je rekao da ako može tzv. Kosovo, može i BiH, svjestan je da u BiH nema mogućnosti vanrednih izbora, a kako objašnjavaju stručnjaci takva mogućnost ne postoji ni u Ustavu BiH ni u Izbornom zakonu.
– Vi ovdje nemate priliku vanrednih izbora, ja pretpostavljam da u većini zemalja, ako se ne postignu sporazumi, to urade. I evo, ako ja mogu dati preporuku, to bi bilo to. Iscrpili ste mandat ranijeg saziva, ne sprovode se izborni rezultati, zemlja je u zastoju – rekao je Vigemark.
Doduše, Izborni zakon BiH poznaje mogućnost prijevremenih izbora, međutim i tu se otvaraju brojna pitanja, kao što su ko može i ko treba da raspusti Predstavnički dom parlamenta BiH, da li se njegovim raspuštanjem raspušta i Dom naroda BiH i da li to može da uradi Predsjedništvo BiH. Ukoliko se i raspusti, recimo, Dom naroda, njega bi opet birale entitetske skupštine, u kojima bi, gotovo je sigurno, isti ljudi birali iste ljude, što je još besmislenije.
– Nemamo ustavnu i zakonsku mogućnost za vanredne izbore. Zakon poznaje prijevremene, ali i tu se otvaraju brojna pitanja, tako da od toga nema ništa. Ukoliko bi i bili održani neki vanredni izbori, možda bismo dobili istu parlamentarnu većinu i sadašnje stranke bi osvojile isti broj mandata. Nije kod nas još sazrela situacija da građani glasaju za programe i ovdje se sve svodi na zaštitu Srba, Hrvata i Bošnjaka. Nema tu nekog racionalnog razmišljanja, svi glasaju za svoga i dominantan je taj etnički princip – rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
I u političkim krizama koje su trajale dosta duže od ove, recimo onoj nakon izbora 2010. godine, kada se na vlast čekalo gotovo 16 mjeseci, vanredni i prijevremeni izbori barem u glavama političara nisu bili opcija jer su, kako su mnogo puta isticali, i oni svjesni da se problem njima ne bi riješio.
Nedavno je i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, stranke koja je dobila najviše glasova bošnjačkog naroda i koja učestvuje u progovorima za formiranje vlasti, rekao da vanredni izbori u BiH ne bi bili opcija.
– Imali biste stalne izbore, dva puta godišnje, ako bismo uveli tu mogućnost vanrednih izbora. Po mom mišljenju, s obzirom na naše odnose to bi bilo tako, to bi bilo gore od ovoga – rekao je tada Izetbegović.
Ono što je sigurno jeste da je barem deklarativno većina političara za mogućnost vanrednih izbora, međutim u dosadašnjim pregovorima o izmjeni Izbornog zakona koji traju godinama, zvanično niko nije ni pokrenuo putanje izmjena tog zakona u smjeru da se omoguće vanredni izbori koji su u normalnim demokratijama mogući.
Nezavisne.com
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.