Politički konkurenti nude građanima ono što birači žele da čuju. Licitira se sa zapošljavanjem mladih. Govori se o boljem standardu i rastu ekonomije. Govori se o visokoj politici, monetranim kretanjima, a pitanje je dana kada će neko spomenuti i penzije. Očito je da su pojedini kandidati zaboravili da su ovo lokalni a ne opšti izbori!
Rekao je ovo u razgovoru za portal SrpskaCafe nezavisni kandidat za odbornika u Skupštini Grada Banjaluka i predsjednik Savjeta MZ Priječani Nebojša Tojagić ocjenjujući dosadašnji tok kampanje. Tojagić takođe ističe i da su na sceni ponovo nerealna obećanja koja građanima upućuju gotovo svi politički subjekti u našem gradu.
– Žalosno je da u isto vrijeme kada se skoro svi zalažu za smanjenje administracije, za zabranu zapošljavanja u javnom sektoru obećavaju i nova radna mjesta. Gdje oni misle zaposliti mlade Banjaluke? U Gradskoj razvojnoj agenciji? U Akvani koja iz godine u godinu tone kao Titanik? Fondu za razvoj i unapređenje sela? Gdje? Sigurno je da gradska vlast može u značajnoj mjeri da doprinese poboljšanju privrednog ambijenta, ali prave mjere koje vode ka zapošljavanju može da provodi samo Vlada RS. Grad sigurno nije prava adresa za zapošljavanje.
o Čemu onda mogu da se nadaju mladi?
– U vrijeme predizborne kampanje svima su puna usta mladih i zapošljavanja i to najčešće od strane onih ljudi koji su uništili privredu Republike Srpske, a nakon izbora mladima ostaje dilema između odlaska i rada za 390 maraka. Ako ne budu imali sreće radiće u firmama gdje su dužni ići na predizborne skupove i javne tribine. Radiće u firmama gdje im mjesecima nisu uplaćeni doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje. I dok budu radili slušaće opet ista obećanja istih političara. Neka takvi žive sa 390 maraka! Neka oni razmišljaju kako sa 390 maraka platiti kredite, režije, hranu… Neka se oni pitaju zašto u tih 390 maraka nema i za natalitet. Neka oni koji govore da je budućnost ovdje kažu gdje su im djeca! Mladi odlaze i ne postoji granica koja će ih zadržati. Kao što mi reče jedan mladi sugrađanin odlazak odavde nije emigracija, već je evakuacija. Ali kad već mladi odlaze treba da odlaze na studije, usavršavanje i posao u inostranstvu koji su im obezbijedili grad i Republika kroz programe razmjene, kroz stipendije, prelevmane za radnike…
o Da li su teme koje ste pokrenuli u svojoj kampanji i način na koji bez uvijanja govorite o problemima naišli na pozitivne efekte kod građana?
– Laskaju i obavezuju pohvale. Zaista smo osjetili satisfakciju kada smo od strane jednog dijela medija prepoznati kao jedno prijatno iznenađenje izbora koje je odskočilo od jedne amorfne mase, kada su nam počele prilaziti grupe ljudi koje su nezadovoljni političkom ponudom koju sada imamo. I tako smo se počeli širiti. Drago mi je da nas doživljavaju kao jednu zdravu priču. Bez obzira na konačan ishod izbora možemo biti zadovoljni jer vjerujem da niko od nas nije očekivao da ćemo uraditi ovoliko sa smiješnim budžetom i malom armijom volontera koja je u međuvremenu izrasla.
o Čitava kampanja nosi naziv #reciglasno. Zašto?
– Mi smo sa ovom kampanjom već ušli u istoriju parlamentarizma BiH. U vrijeme trominutnog predstavaljanja na BHRT-u ja sam većim dijelom ćutao. Ćutao sam zbog svih lažnih obećanja, zbog svih nerealizovanih projekata, zbog svih onih odgovora na probleme građana koji nikada nisu ni upućeni… Drugi minut ćutanja bio je zbog ćutanja građana. Teško da postoji narod koji nakon toliko nepravdi, nakon toliko laži i obećanja i dalje ćuti, ili kritikuje u miru svog doma. Ćutao sam da i narod vidi kako je ćutati. Ćutnju sam prekinuo riječima dosta sam ćutao i više neću da ćutim. I tako smo krenuli. Bili smo sve glasniji i glasniji.
o Na čemu je bio akcenat u vašoj kampanji?
– Bavili smo se mnogim problemima. Naravno, svakom je njegov problem najveći. Upozoravali smo na to da Banjaluka nema sistem odbrane od poplava, da je stanje u Crvenom krstu poražavajuće, da Civilna zaštita postoji samo na papiru, da novih nasipa nema i da apsolutno ništa nismo naučili iz poplava prije dvije godine. Dok su drugi govorili o gradskom menadžeru i gradskom arhitekti mi smo govorili o potrebi sistemskog rješenja koje će podrazumjevati da Banjaluka, a ne Sarajevo, bude glavni grad Republike Srpske i da tada kao i u ostalim državama regiona bude usvojen Zakon o glavnom gradu. Sve te novitete koje spominju, pa čak i ombudsmen za prava građana su sastavni dijelovi takvih zakonskih rješenja. Ukazali smo na neophodnost detaljne analize rada gradskih preduzeća kako bi se zaustavila praksa nedomaćinskog odnosa. Zaista je neshvatljivo da Aquana u gradu sa 200.000 stanovnika gomila minuse u svom poslovanju, a da Akva park u Jagodini koja je pet puta manja od Banjaluke ima pet puta više posjetilaca od banjalučkog gradskog preduzeća. Rekli smo da Banjaluci treba urbanistički plan kako bi se stalo u kraj prečestim promjenama regulacionih planova. Govorili smo o predškolskim ustanovama i smatrali da vrtić ne može biti privilegija. Dok su drugi obilazili otvaranja objekta, mi smo obišli zatvoreni vrtić u Priječanima. Ukazivali smo i ukazivaćemo na loše stanje sa osnovnim školama. Ukazivali smo i na teško stanje poljoprivrede i nelogičnosti u radu Fonda za razvoj i unapređenje sela. Bilo nas je svuda. Tražili smo sistemska rješenja, a ne parcijalna. U fokusu smo imali prosječnog građanina!
o Da li ste uspjeli čuti priču prosječnog građanina i njihove probleme?
– Maksimalno smo se potrudili! Bili smo sa njima u parkovima, na trgovima, bili smo otvoreni prema njihovim pitanjima. Smatrali smo i smatramo da odgovorna lokalna uprava mora imati i vremena i snage da odgovori na sva pitanja. Lokalna uprava mora da se bavi problemima građana, a ne da bježi od njihovih problema. Taj proces mora biti brz, efikasan i transparentan. Predlagali smo uvođenje modela 48 koji je već u primjeni u dosta gradova Srbije, a koji predstavlja servis preko kojeg građani mogu da prijave komunalni ili drugi lokalni problem, a predstavnici javnih preduzeća ili ustanova imaju obavezu u roku od 48 sati da odgovore na pomenuti zahtjev. Na ovaj način unaprediće se upravljanje gradom i obezbijediće se kvalitetnija kontrola javnih preduzeća, a građani će imati mogućnost da telefonom, SMS-om, internetom ili preko društvenih mreža prijave komunalni problem, a nakon prijema operater ga proslijeđuje nadležnom preduzeću ili ustanovi od koje građanin treba da dobije odgovor u roku od 48 sati. To nije skup sistem a treba napomenuti da ga u praksi koriste daleko manje i siromašnije opštine od našeg grada.
o Da li ste sve predviđene teme adekvatno obradili?
– Uvijek ostaje žal da neki problem nije dovoljno ili kvalitetno obrazložen. Mi smo bili opredijeljeni da se aktivno bavimo i kulturom sjećanja. Žalosno je i poražavajuće da Banjaluka nema obilježena stratišta na području grada. Žalosno je da ne postoji tabla posvećena stradanju u “Crnoj kući” ili da nema spomenika nevinim žrtvama Drakulića, Šargovca i Motika. Ako i mogu da razumijem da u Hrvatskoj nema želje za obilježavanjem mjesta zločina i genocida i ako mogu da shvatim želju da se takve stvari zaborave ne mogu ni da shvatim, a ni da prihvatim da je u Banjaluci na sceni kultura zaborava, a ne kultura sjećanja.
o Šta od vas da očekuju građani ako prođete?
– Mislim da sam u proteklih pet godina pokazao mještanima Priječana da se tvrdoglavo upornim radom, jakim argumentima i beskompromisnim zalaganjem neki infrastrukturni projekti mogu pokrenuti. Nisam ni ranije bio anonimus za ostale građane Banjaluke, ali vjerujem da smo u proteklim mjesecima, a posebno od početka kampanje, pokazali da znamo šta radimo i šta nam je cilj. Da smo na pravom putu pokazuje masovnost. Zaista nas je svakog dana sve više. Pokazuje i to da nam se građani sami javljaju. To obavezuje i usmjerava daljnu aktivnost. Nemamo pravo da obećavamo nešto što nismo u prilici da ispunimo. Mi obećavamo samo beskompromisnu borbu za malog čovjeka. Bićemo svakog dana sa građanima. Mjesne zajednice ćemo obilaziti konstatntno a ne samo u vrijeme predizborne kampanje. Između malog čovjeka i velikih tajkuna mi smo izabrali. Na građanima je takođe izbor. Neka izaberu.
Ognjen Tešić/SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.